Budi dio naše mreže

Dan rođenja za nebo bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače, u Zagrebačkoj nadbiskupiji slavi se kao obvezatni spomendan, a svečano će biti proslavljen u Zagrebu i Krašiću.

/ mp/IKA

Svečanu euharistiju u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću u 10:30 predslavit će predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Prijenos će biti moguće pratiti u programu Laudato televizije i Hrvatskoga katoličkog radija.

U Krašiću će osim središnje, biti slavljene još dvije mise. Jutarnju misu u 8 sati predslavit će rektor katedrale sv. Terezije od Isusa u Bjelovaru i katedralni župnik preč. Branko Fresl. Večernju misu u 17 sati predslavit će župnik u Sveticama i voditelj Udruge „Betlehem“ o. Marko Glogović, pavlin.

Župa Krašić čuva blaženikove relikvije, a nedavno je u starom župnom dvoru obnovljen i Spomen-dom u kojem se mogu posjetiti sobe u kojima je  bl. Alojzije živio, vidjeti predmeti kojima se koristio, kao i krevet u kojem je preminuo.

U Zagrebu će ispred potresom ranjene katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije svečanu euharistiju u 17 sati predslaviti zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Prijenos će biti moguće pratiti u programu Hrvatske radiotelevizije, Radio Marije i Hrvatskoga katoličkog radija.

Pročelnika Tiskovnog ureda i vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije vlč. Tomislav Hačko najavio je proslavu za Hrvatski katolički radio. „Spomendan bl. Alojzija Stepinca se ne slavi samo u Hrvatskoj nego i izvan nje što svjedoči ne samo o njegovom glasu svetosti, nego i o glasu mučeništva. Mučenici (grč. martyr – svjedok) privlače pa vjerujem da će i osoba bl. Alojzija Stepinca privući i svakoga od nas da ga nasljeduje u svojem životu i da se ne bojimo nikakvih muka jer znamo da zajedno s bl. Alojzijem uvijek možemo reći: U tebe se, Gospodine, uzdam!“, poručio je.

BLAŽENI ALOZIJE STEPINAC

Alojzije Viktor Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. u Brezariću u župi Krašić. Nakon završene sjemenišne gimnazije unovačen je u austrijsku vojsku te je sudjelovao u Prvom svjetskom ratu. Nakon toga kratko je pohađao Agronomski fakultet u Zagrebu koji je napustio jer se želio baviti poljoprivredom na očevu imanju.

Ujesen 1919. upisao se na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ali ubrzo napušta studij da se posveti poljoprivredi u rodnom selu. U isto se vrijeme aktivira u redovima katoličke mladeži. Po želji svog oca neko vrijeme razmišlja o ženidbi.

U ljeto 1924. naposljetku se odlučio za svećeničko zvanje. Ujesen ga zagrebački nadbiskup Antun Bauer šalje u Rim gdje je studirao do 1931. godine.

Za svećenika je zaređen 26. listopada 1930., a četiri godine potom izabran je za zagrebačkog nadbiskupa koadjutora. Nakon smrti nadbiskupa Bauera 1937. godine, Stepinac je postao zagrebački nadbiskup.

U teška predratna vremena osjećao je potrebu za materijalnom i duhovnom izgradnjom svoje nadbiskupije. Utemeljio je brojne nove župe u Zagrebu. Skrbio se za svećenike, tražeći od njih gotovo svetački život, u kojem se i sam izgrađivao. Njegove su propovijedi i okružnice nedvojbeno bile na strani življenog evanđelja. Na njegovu inicijativu osnovan je nadbiskupijski Caritas koji je pomagao svima ne praveći razlike na temelju narodnosti, rase ili vjeroispovijesti. Utjecali su mu se siromasi i prognanici sa svih strana. Zbog svega toga, a osobito zbog osuda fašističkih i nacističkih progona, postao je vlastima nepoćudna osoba. Hitlerov GESTAPO pripremio je plan da ga ubije, a vlasti su nekoliko puta tražile da ga Sveta Stolica makne s nadbiskupske stolice u Zagrebu.

Nakon rata, komunističke vlasti su ga zbog njegove vjernosti Rimu, na montiranom sudskom procesu osudile na 16 godina zatvora s prisilnim radom. Zatvoren je u kaznionicu u Lepoglavi na pet godina. Posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru u župnom dvoru u Krašiću. U znak priznanja njegova mučeništva, papa Pio XII. ga je 11. siječnja 1953. imenovao kardinalom.

U zatočeništvu, i dalje strogo izoliran, razvio je apostolat pisanja. Napisao je na tisuće stranica propovijedi i drugih duhovnih sastavaka. Uputio je mnogim biskupima, svećenicima i vjernicima više od 5 tisuća pisama od kojih je sačuvano oko 700. Molitva za neprijatelje i praštanje svima bila je stalna tema njegovih izjava i pisama kao i triju oporuka.

Umro je u Krašiću 10. veljače 1960. Njegov grob u zagrebačkoj prvostolnici, koju puk naziva Stepinčevom katedralom, stalno je mjesto hodočašća.

Alojzija Stepinca blaženim je proglasio sv. Ivan Pavao II., 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, tijekom svoga drugog pohoda Hrvatskoj.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja