U susret obilježavanju blagdana Svete Stošije, (koji se obilježava 15. siječnja) zaštitnice grada Zadra i Zadarske nadbiskupije u Znanstvenoj knjižnici Zadar postavljen je Izbor iz fonda Knjižnice o povijesti zvonika zadarske katedrale.

Izbor iz fonda možete pogledati od 13. siječnja do 6. veljače u Odjelu rada s korisnicima / Informacijskoj službi Znanstvene knjižnice u radnom vremenu Knjižnice od 7:00 do 21:00 sati i subotom od 7:00 do 13:00 sati. Izložene su knjige, članci iz časopisa, ilustracija, fotografije, razglednice… iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar. Isto tako zanimljivo će biti vidjeti fotografije zvonika do razine prvog kata ili zvonik u skelama iz 1989. prilikom obnove zvonika, ali i zanimljivost iz 1923. godine kad je poznati zadarski sportaš Arturo Battara izveo gimnastički stoji na samom vrhu završne piramide zvonika.

Ove 2023. godine obilježava se 129 godina od završetka zvonika.

Sveta Stošija jedna je od četiri zaštitnika grada Zadra (sv. Šimun, sv. Krševan, sv. Zoilo), a  njezin blagdan obilježava se 15. siječnja. Prema legendi bila je Rimljanka, mučenica iz doba cara Dioklecijana čije je moći bizantski car Nicefor poklonio zadarskom biskupu Donatu. On je pohranio relikvije Svetice u bazilici sv. Petra apostola koja od tada nosi njeno ime.

Zanimljivo je istaknuti zadarsku tradiciju držanja božićnog drvca u domovima upravo do blagdana Svete Stošije, 15. siječnja. Neki od simbola koji se vezuju uz ovu Sveticu su knjiga i škare te se ona ujedno smatra i zaštitnicom cenzure tiska.

Jeste li znali da zvonik sv. Stošije s mjedenim kipom anđela na vrhu dosiže visinu od 56 m? A znate li kako je sve zvonik mogao izgledati? Zvonik je građen u 15. i 19. stoljeću neoromaničkim stilom. Do razine prvog kata zvonik je izgrađen između 1452. i 1480. te predstavlja jedno od najranijih ranorenesansnih izgradnji u Zadru. Dovršetak zvonika; što zbog ratnih uvjeta, nedostatka novca i drugih problema nije se planirao do pretkraj 19. stoljeća. 1860. godine dotrajalo krovište zvonika probudilo je zaboravljenu ideju o dogradnji zvonika…

Ipak ni tada se nije uspjelo u nakani dovršetka zvonika, već za nekih dvadesetak godina testamentom P. Bakmaza koji je ostavio 4000 forinti isključivo za dogradnju zvonika. Potaknuti ovom ostavštinom građani Zadra sa zadarskim nadbiskupom P.D. Maupasom i vlastima u Beču (Središnja komisija za očuvanje spomenika) kreću u projekt dovršetka zvonika. Uz prijedlog T. G. Jacksona engleskog arhitekta i povjesničara koji je uz određene preinake prihvaćen bio je i prijedlog Zadranina B. Tamina koji je zvonik zamislio sličnim onom katedrale u Firenci sa spuštenim krovom. Prihvaćeni i prerađeni prijedlog T. G. Jacksona odnosio se na tri kata s otvorima i zidnom dekoracijom oblikovanom po ugledu na romanički stil. Završna piramida je projektirana po uzoru na zvonik katedrale u Rabu.

Na vrh zvonika postavljen je kip anđela na pokretnom postolju koji pokazuje smjer vjetra. Dogradnja zvonika započela je krajem 1890. a završila je u ožujku 1894. Zvonik je preživio savezničko bombardiranje u Drugom svjetskom ratu s manjim oštećenjima, a temeljito je obnovljen 1988. i 1989.

Od kad je izgrađen, ali i danas zvonik je nezaobilazna i dominantna vizura Zadra.