Sugovornik HKR-a bio je i specijalist psihijatar dr. med. Herman Vukušić iz Zavoda za psihološku medicinu KBC-a Zagreb. „Depresija je glavni globalni uzročnik kod suicidalnosti“ – pojašnjava on – „i uzela je puno više maha nego što su to unazad dvadeset godina procijenili stručnjaci Svjetske zdravstvena organizacije“. Pogotovo je to uočljivo nakon nedavnih mjera pandemijskog zatvaranja. Prosjek se povećao posebice kod mladih i kod nas je – prema dr. Vukušiću – vrlo problematičan i stupanj društvene kohezije:

„Znači, što je zajednica međusobno društveno povezanija, to je društveni rizik za samoubojstvo, ili pokušaj samoubojstva, niži. Na žalost, mi smo kao društvo dosta podijeljeni po raznim osnovama – neću uopće ulaziti u političke dimenzije u ovo predizborno vrijeme – ali ću samo reći: Pogledajmo što se događa svake prve subote u mjesecu po trgovima i kako su vjernici katolici u Hrvatskoj izloženi jednom obliku socijalne agresije.“

I naveo je, da kod mladih, na povećanje porasta samoubojstava važnu ulogu imaju i društvene mreže. ‘Epicentar’ svega je bio u 2010. godini – i uvođenju pametnih telefona za koje su sami proizvođači prilikom jedne svoje velike prodajne transakcije upozorili kako „ne bi dozvolili svojoj djeci da imaju pametne telefone sve do šesnaeste godine života“.

„Društvene mreže i taj način širenja negativnih obrazaca među mladima – ali globalno, ne samo Hrvatskoj – je zapanjujući i po svojoj brzini i po svojoj štetnosti. Ja ga mogu usporediti samo s kornatskim požarom od prije dvadesetak godina.“

„Protektivni čimbenik je vjera“, poručila je, pak, logoterapeutica dr. med. Lea Murn, specijalizantica psihijatrije iz Kliničke bolnice Dubrava.

Svatko morao pronaći svoj odgovor smisla ‘zašto živim’, a što se tiče psihoterapije – kaže dalje sugovornica – ta terapija radi i djeluje preventivno „protiv tog jednog crno-bijelog pogleda na svijet, perfekcionizma i rigidnosti u razmišljanju kod osoba sa suicidalnim mislima“.

Psihoterapija radi na izmjenama takvih karakteristika jedne ličnosti i njezinih razmišljanja koja su često – kako se izrazila dr. Murn – ‘tunelska’.

„Dakle, ima osjećaj kao da ne vidi nikakvog drugog rješenja osim suicida, tako da za taj egzistencijalni i duhovni dio dolazimo tu do onoga što je utemeljitelj logoterapije Viktor Frankl nazivao poljem slobode. Pokušavamo osvijestiti osobi koje je tu njezino polje slobode i koje još mogućnosti ima.“

I ono što je za Frankla karakteristično – kako je on pristupao pacijentima koji imaju misli o suicidu – da ih ne bi pitao ‘imaju li još misli o suicidu’, nego bi ih pitao ‘zašto se neće ubiti’, kaže dr. Murn i podsjeća da je tako u biti nastao onaj poznati naslov njegove knjige ‘Zašto se niste ubili’. „Zato što je on smatrao da je zapravo najbolja prevencija samoubojstva ako netko može dati neki razlog – ako ima neki smisao ‘da bi živio’.“

Nikola Serdarević, Lea Murn, Herman Vukušić i urednica ‘Argumenata’ Tanja Maleš (Foto: HKM)

Telefonski broj Centra za krizna stanja KBC-a Zagreb je dostupan 24 sata i djeluje već 40 godina, a u prevenciju ovoga polja ljudskoga zdravlja uključeni su i volonteri koji s područja grada Rijeke za cijelu Hrvatsku djeluju putem Udruge ‘Terra’, moglo se isto tako čuti u ‘Argumentima’ čiji je sugovornik bio Nikola Serdarević, psiholog i u toj riječkoj udruzi zaposlen kao psihoterapeut.

Riječ je o europskom projektu kojeg su naslovili ‘Oslonac’ i u sklopu kojeg djeluje telefonska linija otvorena svakog dana od 18 do 20 sati. Javljaju se volonteri koji su ili na putu da postanu stručnjaci na tom području ili su oni koji već imaju puno iskustvo rada s ljudima.

„Prva stvar koju učimo naše volontere, a mislim da to vrijedi za sve koji rade s ljudima: ‘Slušanje je najvažnija vještina koju bilo tko može imati u radu s drugima’“, podsjeća Serdarević koji je, između ostalog, u emisiji ovo naglasio:

„Neki su zvali samo jednom, međutim većina njih je kad bi se čuli s volonterom i bili saslušani, te kada bi vidjeli da imaju nekoga kome mogu izložiti svoje probleme – bez da ta osoba ima nekakvu reakciju, da te osuđuje i da se osjećaju prihvaćeno jer se njihov problem čuje – nastavili su nas zvati. Tu se puno toga može napraviti prije nego što dođe do potrebe za određenom psihijatrijskom intervencijom“, rekao je Serdarević, a zaključit ćemo s riječima dr. Vukušića:

„Čovjek je čovjeku lijek. Moramo biti bolji, moramo biti tolerantniji i snošljiviji jedni prema drugima. Na žalost, danas živimo u doba kada sve te vrline nisu baš izražene i nadam se stoga da ćemo se kao društvo promijeniti i mislim da je to najbolja prevencija.“

Samoubojstvo je jedan od prva tri uzroka smrti u svijetu. Godišnje ga izvrši 730.000 ljudi, najčešće u dobi između 15 i 44 godine života.