Izložba je podijeljena na tematske cjeline, osmišljene u skladu s dominantnim političkim, društvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima koji su obilježili pojedina razdoblja hrvatske povijesti.

Izložba donosi najznačajnije artefakte i dokumente koji svjedoče o kontinuitetu hrvatske državnosti, a iz mnoštva ključnih spomenika izdvaja se Višeslavova krstionica koja ima neporecivu simboličku, civilizacijsku i umjetničku vrijednost.

Posjetitelji također mogu vidjeti najznačajnije natpise s imenima hrvatskih knezova, kraljeva i kraljica, među kojima se ističe natpis sa sarkofaga kraljice Jelene koji je poslužio za rekonstrukciju dijela vladarske dinastije Trpimirovića u 10. stoljeću.

Tu je isto tako i Bašćanska ploča, prvi pisani spomenik na glagoljici i narodnom jeziku, zatim Ladislavov plašt iz Riznice zagrebačke katedrale, primjeri kamene plastike Jurja Dalmatinca, Ivana Dunkovića, Nikole Firentinca i Franje Vranjanina-Laurane, nadgrobni spomenik zagrebačkog biskupa Luke Baratina.

Tu su i dokumenti koji svjedoče o pustošenjima zemlje nakon poraza u Krbavskoj bitci, posebnu prostoriju posvećenu 19. stoljeću i Hrvatskom narodnom preporodu, a također i poseban dio izložbe u prizemlju koji je u potpunosti posvećen vladarskoj ličnosti kralja Tomislava te njegovu fenomenu koji se razvijao tijekom stoljeća i kulminirao velikim jubilejom 1925. godine.

Poseban doprinos Zagrebačke nadbiskupije

Na otvorenju izložbe bio je i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Poseban doprinos izložbi dali su Zagrebačka nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru.

Povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije preč. dr. sc. Vlado Mikšić rekao je da je ova izložba pokazatelj da se povijest hrvatskoga naroda ne može pisati bez povijesti, bez umjetnina, bez duhovnog doprinosa Zagrebačke nadbiskupije.

Iz Riznice zagrebačke katedrale na izložbi se mogu vidjeti Ladislavov plašt (11. – 14. st), Bjelokosni plenarij (11. – 17. st.), vezan uz osnivanje Zagrebačke biskupije, ali i drugi važni dokumenti i relikvijari, piše IKA.

„Ladislavov plašt nije samo jedna relikvija ili jedna misnica, to je poveznica sa srednjoeuropskim kulturnim krugom. Za izložbu smo posudili i brojne relikvije, među ostalim i relikvije svetog Stjepana kralja.

Dajući ove stvari za izložbu, koje nisu samo stvari, usuđujem se reći da smo dali i dušu naše Zagrebačke nadbiskupije koja želi i u današnje vrijeme svjedočiti i preko kulture naš kršćanski i europski identitet“, rekao je vlč. Mikšić.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija.

Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ ostat će otvorena u Klovićevim dvorima do 15. veljače 2026. godine, a nakon Zagreba bit će u prilagođenom obliku predstavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Autori izložbe ugledni su stručnjaci s područja povijesti i povijesti umjetnosti, Dino Milinović, glavni autor te koautori Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, dok je kustosica izložbe Iva Sudec Andreis.

Osim njih, na sadržaju izložbe i popratnog kataloga radilo je preko pedeset stručnjaka iz cijele Hrvatske i inozemstva, a na pripremi eksponata i ostale građe više od stotinu muzejskih djelatnika, arhivista, rizničara, konzervatora, restauratora, tehničkog osoblja i preparatora.