Osim činjenice da je riječ o valorizaciji vrijedne UNESCO-ve baštine, katedrale Sv. Jakova, iznimna vrijednost ovog projekta ogleda se i u činjenici da je nositelj projekta Šibenska biskupija, čime je ovo prvi veći infrastrukturni projekt Crkve u Hrvatskoj koji je dobio novac iz fondova EU.
Civitas Sacra’ je integrirani projekt za unaprjeđenje turističke ponude Šibenika temeljene na valorizaciji kulturne baštine katedrale sv. Jakova i palače Galbiani, čija ukupna vrijednost iznosi 36.380.859,92 kuna. Osim činjenice da je riječ o valorizaciji vrijedne UNESCO-ve baštine, katedrale Sv. Jakova, iznimna vrijednost ovog projekta ogleda se i u činjenici da je nositelj projekta Šibenska biskupija, čime je ovo prvi veći infrastrukturni projekt Crkve u Hrvatskoj koji je dobio novac iz fondova EU i to 30.911.666,34 kuna bespovratnih sredstava, piše na mrežnoj stranici Interpretacijski centar katedrale svetoga Jakova.
U sklopu projekta Civitas Sacra uređen je i otvoren Interpretacijski centar katedrale sv. Jakova unutar srednjovjekovne palače Galbiani, četveroetažnog prostora u samom srcu starog grada Šibenika, tek stotinjak metara od UNESCO-vog bisera, zatim opremljena je katedrala sv. Jakova novim klupama i ostalom opremom, uređeno je dječje igralište na šibenskoj rivi, te su u staroj šibenskoj gradskoj jezgri postavljeni signalizacijski i interpretacijski sadržaji.
Upravo prema karakterističnoj, ali rijetkoj pojavi zajedništva, srednjovjekovnog okupljanja svih slojeva šibenskog društva oko ideje gradnje katedralnog objekta, te višestoljetna ustrajnost u njezinom zidanju, praćena odricanjem težaka, plemića, svećenika, poznata i kao civitas sacra ili sveti grad, Interpretacijski centar je i dobio ime.
Interpretacijski centar ‘Civitas Sacra – Sveti grad’ na jednom mjestu sažima bogatu povijest šibenske biskupije te posjetiteljima priča priču o posebnostima gradnje šibenske prvostolnice koja je unijela revoluciju u arhitekturu toga vremena, zatim o značaju te građevine za povijest Šibenika, o njezinom kulturnom zračenju koje je stoljećima zahvaćalo šibenski kraj ali i o ljudima, Šibenčanima koji su zaslužni za zidanje velebnog zdanja.
Interpretacijski centar katedrale sv. Jakova ‘Civitas sacra’ nalazi se u samom srcu Šibenika, u gradskoj žili kucavici kalelargi, u palači Galbiani na adresi Ulica kralja Tomislava 10, 22000 Šibenik.
Budući da se Interpretacijski centar ‘Civitas Sacra’ smjestio u palači Galbiani, kod oblikovanja stalnog postava, autorski tim poštivao je u najvećoj mjeri postojeće stanje i izgled interijera te je postav koliko god je to bilo moguće prilagođavao istom. Ovakav stav autorskog tima proizišao je iz činjenice da je riječ o iznimno vrijednom objektu koji je zaštićen kao kulturno dobro RH.
Namjera je autorskog tima posjetitelja odmah na ulazu u objekt staviti u ulogu hodočasnika koji promatra vrijedne eksponate i simbole, stoljetne tumače sakralne baštine. Postav je koncipiran na način da simbolizira duhovno uzdizanje koje definira svako hodočašće i to tako što posjetitelju najprije priča priču o materijalnom bogatstvu koji je iznjedrio sakralni Šibenik, a potom se promjenom perspektive kroz interpretativne elemente, posjetitelju ukazuje na duhovnu dimenziju, nevidljive silnice, vrijednosti kojima su Šibenčani vezani sa svojim sakralnim objektom. Posjetitelj taj odnos promatra očima stanovnika koji su naseljavali šibensko područje prije više stotina godina.
Namjera je autorskog tima posjetitelja odmah na ulazu u objekt staviti u ulogu hodočasnika koji promatra vrijedne eksponate i simbole, stoljetne tumače sakralne baštine.
Kako bi se njihova važnost i značaj dublje usadili u njegovu percepciju, posjetitelj iste otkriva aktivno sudjelujući u realizaciji prezentacije pojedinog elementa postava.
U prostor se smjestila postojeća građa iz katedrale sv. Jakova i ostalih župa. Oni elementi iz katedrale sv. Jakova koje neće biti moguće smjestiti u prostor, ilustrirani su replikama ili multimedijalnim i IT rješenjima koji su dostatna zamjena za eksponate. Multimedijalna i IT rješenja obilježavaju i ostatak postava te mu upravo oni daju dodatnu atraktivnost i interaktivnost.
Glavna ideja našeg centra je ispričati priču o gradnji katedrale prikazujući to na zanimljiv i edukativan način.
Ana Vlahov djelatnica je Interpretacijskog centra, a u emisiji “Pomalo”, Diadora.tv-a, progovorila je o Interpretacijskom centru.
“Interpretacijski centar otvoren je 13. svibnja 2019., a naziv ‘Civitas Sacra’ znači sveti grad. Taj se naziv nadovezuje na zajedništvo koje je vladalo u Šibeniku prilikom gradnje katedrale. Glavna ideja našeg centra je ispričati priču o gradnji katedrale prikazujući to na zanimljiv i edukativan način”, rekla je Vlahov te istaknula u nastavku da je “vrijeme u kojem je građena katedrala bilo iznimno teško. Počela se graditi 1431. i građena je u tri faze. Vladalo je siromaštvo, bili smo pod Mletačkom vlašću, prijetile su osmanlijske vojske s istoka i vladala je kuga. Međutim, ništa od toga nije spriječilo naše ljude da ostvare svoj cilj i sagrade katedralu. Imali su jaku vjeru i zajedništvo i, Bogu hvala, uspjeli su je sagraditi.”
Kada ljudi posjete ovaj centar oduševljeni su i začuđeni kada vide koliko je bogata kulturno-povijesna i sakralna baština Šibenika.
Na ulazu u Centar se nalazi galerija pod nazivom Sv. Nikola Tavelić koja je “kulturni generator. Bila je svjedokom brojnih izložbi kipova, fotografija i slika. Sudjelovali smo u projektu Noć muzeja, imali smo i dječju uskršnju igraonicu”, rekla je Vlahov te naglasila da ljude iznenadi kada vide ovakav interpretacijski centar.
“Naš se centar nalazi u baroknoj palači obitelji Galbiani koji su bili mletački plemenitaši, a imali su od Venecije dozvolu za trgovinu i lov koralja. Inače, povijesno gledano, palača je povezana sa šibenskim plemenitaškim obiteljima Šišgorić, Divnić i Tavelić. Kada ljudi dođu ovdje oduševljeni su i začuđeni kada vide koliko je bogata kulturno-povijesna i sakralna baština Šibenika”.
“Teškoće su u tome što se naše poslovanje temelji na principima nove muzeologije. Mi smo interpretacijski centar u čijem je stalnom postavu multimedija, a to je ljudima novo i teško za razumjeti, ali ovim putem pozivam sve da dođu i uvjere se kako je ovdje lijepo!”, rekla je Vlahov.
U emisiji Kulturogram Hrvatskog katoličkog radija također je bilo riječi o Interpretacijskom centru ‘Civitas Sacra’. Urednica emisije Katarina Varenica tom je prilikom posjetila Interpretacijski centar ‘Civitas Sacra’ i razgovarala s koautorom centra Valentinom Dražićem-Celićem.
Katedrala se ne može graditi bez zaziva i pogleda upućenog u Nebo!
Na pitanje koja je razlika između klasičnog muzeja i ovakvog Interpretacijskog centra Dražić-Celić je rekao da je u Interpretacijskom centru posjetitelj “sukreator sadržaja u koji uranja. Bilo nam je zgodno da na taj način “hodočasnika” uvedemo u interpretaciju, odnosno priču o izgradnji šibenske katedrale na više razina. Prvotna ideja o nastanku centra došla je od oca biskupa u miru Ante Ivasa, koji se odvažio na takav hrabar projekt jer se otvorila mogućnost da Crkva sudjeluje na korištenje fondova iz EU i to je iskorišteno kako bi se prvotno obnovila palača Galbiani, povijesna šibenska palača u koju smo inkorporirali sadržaj Interpretacijskog centra i zbrinuli dijecezansku zbirku koja je nekad bila u crkvici sv. Barbare pokraj šibenske katedrale”, rekao je Celić te u nastavku naglasio da već u vrijeme gradnje šibenske katedrale možemo govoriti o hodočašćima. “Već za vrijeme gradnje šibenske katedrale neki hodočasnici iz tadašnje Šibenika odlaze na daleka hodočašća u Italiju ili čak do Santiaga de Compostele. Pogled je pri izgradnji svetog hrama uvijek okrenut prema gore. Katedrala se ne može graditi bez zaziva! Taj simbolički kapacitet ili vizualni imaginarij vjernika tog doba bio bogatiji nego u nas danas.”
U osmišljavanju Interpretacijskog centra ‘Civitas Sacra’ razmišljalo se na svim razinama pa je sadržaj primjeren i za odrasle i djecu.
Imamo na velikom ekranu igru koja se zove “Šibenikopolis” u kojem se upravlja resursima i gradnjom Šibenika. Djeca uče o gradu Šibeniku igrajući se. Posjetitelji ovdje dobivaju sve važne informacije i tako su na neki način, već spremni prilikom posjete katedrali. Treba znati da je od početka do kraja gradnje 105 godina.
Namjera je bila da uz pomoć tehnologije sačuvamo sakralnost predmeta.
Od vremena gotike došli smo do renesanse. U arhitekturi je vrlo delikatno to stapanje različitih arhitektonskih stilova, međutim tu se Nikola Firentinac pokazuje se kao izuzetan majstor koji gradi cjelovitu jedinstvenu katedralu i ne vide se ti spojevi, jer ako bolje pogledate, gotski dio je evidentan na kojem se nalazi renesansna kupola, tako da je bilo potrebno veliko umijeće”, rekao je Celić.
Inkorporirali smo i zbirku relikvija u naš centar iako se relikvije ne bi trebale ni nalaziti unutar jednog interpretacijskog centra. Međutim, osmislili smo uz pomoć tehnologije aplikaciju koja se zove Smartglass. Kad stisnete mali gumb sa strane relikvijar se otvara na tridesetak sekundi. Namjera je bila da uz pomoć tehnologije sačuvamo sakralnost predmeta. To na neki način sugerira i naš odnos sa slikom. Jedan vjernik onoga doba sliku je konzumirao nekoliko puta godišnje, a danas je vrijeme “viška” slike. Klasični muzej je, mogli bismo slikovito reći, deponij desakraliziranih predmeta. Intepretacijski centar je muzej živih predmeta jer se ti predmeti mogu koristiti u nekim procesijama već prema potrebi za liturgiju”, rekao je Dražić-Celić.
Zbog čega Civitas Sacra?
Iz razloga što ta dva genijalna umjetnika, Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac ne bi mogla ostvariti svoj umjetnički potencijal bez Šibenčana. Oni, unatoč kugi i ratovima, nedostatku novaca požrtvovno grade svoju katedralu. Zapravo, to je sinergija građana i graditelja da se izgradi najveće umjetničko djelo grada Šibenika – katedralu sv. Jakova.
Šibenska katedrala Sv. Jakova / Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL