Budi dio naše mreže

Posjetite franjevačku oazu mira – otok Košljun!

Ako godišnji odmor planirate provesti na otoku Krku, po duhovnu okrepu svakako svratite na Košljun. Otok je to koji se nalazi u zaljevu Puntarska draga između grada Krka i mjesta Punta. "Gdje je spokoj i razmatranje, ondje nema ni tjeskobe ni rastresenosti", riječi su molitve sv. Franje Asiškog koje najbolje opisuju ljepotu i privlačnost toga malog otoka – mjesta tišine, molitve i ljepota prirode. Na otoku se nalaze i četiri muzeja s bogatim postavom koji će vam ispričati prekrasnu priču o Košljunu i Krku.

/ hk

Otok Košljun nastanjen je još u antičko doba kada je na njemu izgrađen utvrđeni ljetnikovac. Od toga dobiva i ime: castellum – Košljun. Površina otoka iznosi 68.500 kvadratnih metara, a na njemu se nalazi oko 400 biljnih vrsta.

Od 9. stoljeća na otoku se nalazila glagoljaška benediktinska opatija sv. Marije s trobrodnom romaničkom crkvom čiji su temelji pronađeni ispod današnje samostanske crkve. Na molbu vlasnika otoka, krčkih knezova Martina i Ivana Frankopana, 1447. papa Nikola V. dopušta da u samostan, koji je nakon smrti zadnjeg benediktinskog opata Dominika bio napušten, dođu franjevci opservanti iz Krka. Donacijom Ivana Frankopana i njegove kćeri Marije Katarine, benediktinska crkva je povećana i obnovljena. Crkva je posvećena Navještenju Marijinu, a današnji oblik klaustra datira iz 16./17.stoljeća. Ono što daje posebnu draž Košljunu su brojne kapelice.

Košljun / Foto: kosljun.hr

Samostanska je knjižnica najstarija i najveća na otoku Krku s fondom od oko 30 000 jedinica, od kojih do 100 inkunabula. Dragocjenost je prvo izdanje latinskog prijevoda Ptolomejeva atlasa iz Venecije 1511. (jedan od ukupno tri sačuvana primjerka). Tu je i Strabonov atlas tiskan u Baselu 1571. Samostanski je arhiv bogat ispravama. Glazbena zbirka ima vrijedne unikate i neumatske zapise iz 11. stoljeća te iluminirane korale.

Košljunski je samostan kroz svoju prošlost imao razne namjene. Od starine pa sve do danas je kuća novicijata Franjevačke provincija Sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Od 1894 do 1927. u njemu je djelovao kolegij s nižom gimnazijom i to je bila prva gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom u Istri i Kvarneru. Na otoku se nalaze i četiri muzeja: arheološki, sakralni, etnografski i prirodoslovni koji upotpunjuju priču o Košljunu i Krku, piše na mrežnoj stranici franjevačkog samostana na Košljunu. 

Košljun / Foto: kosljun.hr

Arheološki muzej

Košljunska arheološka zbirka nije velika brojem predmeta, ali je značajna jer prikupljena građa potječe isključivo s otoka Krka. Nastajala je postupno i spontano, donacijama mještana iz susjednih naselja poput Punta i grada Krka. Zbirka se popunjava u razdoblju između dva svjetska rata, zaslugom marljivih franjevaca Vladislava Brusića i Nikole Španjola. Tada na Košljun stiže kolekcija predmeta iz helenističko-ranoantičke nekropole u posjedu Šinigoj u gradu Krku.

Nakon Drugoga svjetskog rata zbirka je proširena vrijednom skupinom pretpovijesnih keramičkih posuda pristiglih iz Punta te drugim, slučajno otkrivenim, pretpovijesnim predmetima s područja otoka Krka. Za arheološku topografiju značajni su i prikupljeni ulomci antičkih opeka, keramike te zbirka amfora, podrijetlom s otoka Košljuna i okolnog priobalja.

Među predmetima posebnu vrijednost imaju kameni spomenici, od kojih izdvajamo ranoantičke nadgrobne spomenike – cipuse, pronađene na samom Košljunu i u obližnjem gradu Krku. U drugom dijelu muzeja ispričana je priča o povijesti i sadašnjosti Košljuna koju je zamislio i prema povijesnim izvorima uredio fra Bernardin Škunca.

Arheološki muzej / Foto: kosljun.hr

Sakralni muzej

Smješten je u crkvi svetog Bernardina Sijenskoga. Izloženi liturgijski primjerci iz vremena su gotike, renesanse i baroka. Za vrijedan triptih u crkvici sv. Bernardina povjesničari umjetnosti smatraju da potječe iz radionice slavnog Bartolomea Vivarinia. Čudotvorno košljunsko raspelo (iz kapelice Svetog Jerusolima) na zapadnom je zidu prezbiterija iz 16. stoljeća.

U nišama su izloženi su liturgijski predmeti uglavnom iz vremena baroka. Tu je i litugijsko ruho, likovna djela hrvatskih i talijanskih slikara kao i kopije misala i oslikanih graduala koji se čuvaju u samostanskoj knjižnici.

Sakralni muzej / Foto: kosljun.hr

Etnografski muzej

Etnografska zbirka ugledala je svjetlo dana ponajviše zahvaljujući fra Nikolu Španjolu koji je sedamdesetih godina prošloga stoljeća marljivo skupljao predmete i narodnu nošnju po cijelom otoku Krku. Mnoge je predmete spasio od propadanja i zaborava.

To je vrijedna etnografska zbirka narodnih nošnji s otoka Krka, arheoloških nalaza i umjetničkih radova novijih majstora dlijeta i kista. Inozemni se posjetitelji uvijek zaustavljaju kod numizmatičke zbirke tražeći novčanice vlastite države. Tu su i neki kurioziteti koji svima, a osobito djeci, ostanu u sjećanju, kao npr. preparirane životinje: udav iz Kostarike, janje sa dvije glave i janje s jednim okom.

Etnografski muzej / Foto: kosljun.hr

Prirodoslovna zbirka

U Prirodoslovnoj zbirci u je predstavljena didaktička zbirka minerala, koralja, spužvi i fosila niže gimnazije koja je djelovala na Košljunu od 1894. do 1928. Počeo ju je prikupljati fra Mauricije Gugić (1870. – 1946.).

Predstavljen je i rad fra Berarda Barčića (1910.) koji je pomno istraživao biljni svijet Košljuna i prikazao ga u svojim knjigama koristeći se suvremenim florističkim i biljnosociološkim metodama. Uz to prikazane su i neke zanimljive prirodne pojave, ptice, ribe i biljke ovoga otoka. Sve je nadahnuto Pjesmom stvorova sv. Franje Asiškoga (Pjesma brata Sunca) koji povezuje sva tri dijela izložbe – zrak, voda i zemlja otoka Košljuna.

Prirodoslovna zbirka / Foto: kosljun.hr

Više informacija saznajte na mrežnoj stranici Samostana Navještenja Marijina – Košljun.

Ključne riječi:
franjevci Košljun

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja