U propovijedi mons. Lingua istaknuo je: “Današnja svetkovina Velike Gospe govori nam da je Gospa na nebu ne samo dušom već i tijelom. Naravno, tijelo je preobraženo kao i tijelo Isusa Uskrslog… Marija je već preobražena kao što ćemo i vidjeti na kraju vremena o uskrsnuću mrtvih. Vjerujem u uskrsnuće tijela koje ispovijedamo u ‘Vjerovanju’ i kako nas uči Katekizam Katoličke Crkve. Ono što će se dogoditi s našim smrtnim tijelima u posljednji dan odnosno na svršetku svijeta u Mariji po jedinstvenom privilegiju već je ostvareno.” Više pročitajte OVDJE.

U nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici misu je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U homiliji je kardinal istaknuo kako „trebamo uvijek gledati i težiti za onim što je u nebu, gdje Marija već dušom i tijelom boravi. Kao ljudima darovan nam je život i nikada neće prestati postojati. Naime, i smrt je samo put usmjeren prema nebu, kojem predstoji uskrsnuće tijelo“. Više pročitajte OVDJE.

Kardinal Josip Bozanić

Đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić predvodio je svečano misno slavlje u svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu. “Bog je Mariju, kao najizvrsnijega člana Crkve uzdigao u nebesku slavu, od nje je učinio spomenik na nebu u kojega se zagledamo dok putujemo na zemlji i nadahnjujemo se, ohrabrujemo se gledajući nju, ohrabrujemo i snažimo se u vlastitoj vjeri, želji i spremnosti – biti vjerni Isusu Kristu kao ona. I to gledanje u nju, okupljanje oko nje, okupljanje u ovome svetištu u nama rađa novu snagu, da obnovljenim zanosom budemo vjerni Isus Kristu, da se nastojimo ugrađivati svojom žrtvom, svojim doprinosom boljitku našega društva i životu Crkve“, istaknuo je nadbiskup Hranić. Više pročitajte OVDJE.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić

Više tisuća hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske hodočastilo je u trsatsko svetište gdje je središnje misno slavlje svetkovine Velike Gospe predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić. U propovijedi je naglasio kako biti uznesen u nebo prvenstveno znači ući u potpuno zajedništvo s Bogom i njegovim svetima. „Ali da bismo na kraju bili dostojni tog zajedništva, moramo ga već ovdje uspostavljati slijedeći primjer Božjih ugodnika, među kojima ona zauzima najizvrsnije mjesto. Zbog toga joj se ne prestajmo utjecati za njezinu pomoć i zagovor, sljedeći ujedno njezin primjer poniznosti i poslušnosti Božjoj volji.“ Više pročitajte OVDJE.

Trsatsko svetište

U Svetištu Gospe od Pojišana u Splitu misu je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić te naglasio kako svetkovinom Marijina Uznesenja slavimo središnju istinu vjere Uskrsnuće Raspetoga Isusa Krista – Spasitelja našega. „Sveti Pavao naziva ga: prvinom usnulih. U svjetlu Kristova uskrsnuća smrt je prijelaz – usnuće. Prvi kršćani s pravom su groblja nazivali koimeterion – cimitero, odakle i naš stari naziv šamatorij, što znači – mjesto gdje se spava, prostor usnuća. U tom svjetlu i danas za pokojnika kažemo da je usnuo – preminuo u Gospodinu. Uskrsli Krist budi nas iz ovoga usnuća na novost života, jer naš se život mijenja, a ne oduzima. Kršćani prihvaćaju, podržavaju i slijede tehničko-znanstveni napredak i uvijek ga povjerenjem i nadom u Kristovo uskrsnuće daleko nadilaze i idu naprijed. Ne ostaju nazadni, zatvoreni u okvirima vremenitosti, smrti i groba nego s Uskrslim Pobjednikom nad smrću i grobom bude se i ulaze u puninu života.“ Više pročitajte OVDJE.

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić

Središnje misno slavlje svetkovine u krčkoj katedrali Uznesenja BDM predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak. “Marijinim uznesenjem na nebo Bog stavlja točku na ‘i’ i pokazuje da je Marijin život bio potpuno ostvarenje Božjih planova s ljudima i ljudskih želja i očekivanja od Boga. Sve nam je to omogućio spoznati sam Sin Božji Isus Krist koji nam je u potpunosti objavio istinu o Bogu i čovjeku i komu jedinome ide svaka hvala i proslava”, poručio je biskup Petanjak. Više pročitajte OVDJE.

Krčki biskup Ivica Petanjak

U senjskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, na svetkovinu njezine zaštitnice, večernju misu predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić. “Zbog čega je Marija postala Velika Gospa? Odgovor je veoma kratak: zbog svoje vjere. Snagom vjere u Boga, ona je začela i rodila Sina Božjega. Bez jake vjere to joj ne bi bilo moguće. Biskup je propovijed nastavio s jednom zgodom. Naime dok je Isus naviještao narodu Radosnu vijest o kraljevstvu Božjem, čuo se glas jedne žene koja je, nakon slušanja Isusovog navještaja, glasno uzviknula: ‘Blažena utroba koja te nosila i prsi koja si sisao.’ (Lk 11, 27) Isus je nato rekao: ‘Još blaženiji oni koji slušaju riječ Božju i čuvaju je!’ (Lk 11,28)”, istaknuo je biskup Križić. Više pročitajte OVDJE.

Biskup Zdenko Križić

U marijanskom svetištu Majke naših stradanja u Gori misno slavlje koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić. Biskup je rekao kako je potres koji je pogodio Sisačku biskupiju „nanio mnoge rane na našim crkvama, kao i ovdje u Gori na tek podignutoj crkvi Uznesenja BDM, koja je nakon dugogodišnje gradnje posvećena 8. prosinca 2015. godine“. „Ali mi nećemo i ne smijemo kloniti, ni gledajući naš napaćeni narod koji je ostao bez svojih domova, ni promatrajući naše porušene crkve, naše svetinje. Ipak naše svetinje nisu prvenstveno zgrade, pa bile one ne znam kakve umjetničke i povijesne nacionalne vrijednosti. Naše su svetinje ljudi, sveti ljudi koji nas vode i potiču da i mi idemo prema svome cilju. Svakako najsjajnija zvijezda na našem je nebu Blažena Djevica Marija. A onda je sigurno najsvjetliji lik Crkve u hrvatskom narodu, naš sveti blaženik kardinal Alojzije Viktor Stepinac“, poručio je mons. Košić. Više pročitajte OVDJE.

Biskup Vlado Košić

Misno slavlje u marijanskom svetištu Šibenske biskupije Vrpolju predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. „Današnja svetkovina Gospe uznesene na nebo nudi nam onaj istinski lijek za prolazne nevolje, ma kako bile teške i katkada nesnosne. Gospa Uznesena na Nebo jasno pokazuje konačni cilj na koji smo pozvani i samo kroz taj poziv na vječni život s Bogom, kroz taj pogled, možemo jasnije vidjeti svoje živote, svoje radosti i žalosti, svoje mane i vrline, svoje nevolje i kušnje, svoje želje i nagnuća“, naglasio je biskup Rogić. Više pročitajte OVDJE.

Biskup Tomislav Rogić