Od početka pontifikata 2013. godine Hrvati za papu Franju nisu bili „enigma“ – Hrvatima je papa Argentinac postao prijatelj i brat ne samo kao Sveti Otac, nego još tijekom svojih argentinskih dana, kao „obični“ isusovački redovnik, svećenik, potom i nadbiskup Buenos Airesa.

Naime, dugogodišnji ispovjednik o. Jorge Maria Bergoglia bio je Nikolas Mihaljević, isusovac hrvatskoga podrijetla, koji se s roditeljima u Argentinu doselio u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Posebno se isticao po svojoj strpljivosti, duhovnosti i blagosti, pa su ga i mnogi svećenici i vjernici – uključujući i budućega papu – izabrali za svojega pouzdanoga duhovnika i prijatelja u ispovjedaonici. Trideset godina o. Mihaljević je bio ispovjednik o. Bergogliou.

Jorge Bergoglio s biskupom Milom Bogovićem i fra Berislavom Ostojićem / Foto: CROWN / Croatian World Network

Kada je starost i nemoć „pokucala“ kod o. Mihaljevića, od 2009. godine ispovjednik nadbiskupa Bergoglia bio je ponovno Hrvat – franjevac provincije sv. Jeronima o. Berislav Ostojić. U ožujku 2013., malo nakon što je kardinal Bergoglio postao novi papa, za Glas Koncila svjedočio je o. Ostojić o tome da je papu Argentinca upoznao kao mirnoga i skromnoga čovjeka molitve, nadbiskupa koji je putovao javnim prijevozom, koji je pješačio, „karakterističan“ po svojoj torbi u ruci…

„Nije nikad davao neke izjave, srljao u medije. Kad bi na nešto želio upozoriti, više je koristio propovijedi kad bi se okupilo puno naroda“, opisao je u razgovoru o. Ostojić, podsjetivši i da je nadbiskupu Bergogliu jedna od glavnih takvih propovjedaonica bilo marijansko svetište u Luhanu, udaljeno sedamdesetak kilometara od Buenos Airesa.

Kao nadbiskupa Buenos Airesa kardinala Bergoglia pohodila su dva Hrvata brata u kardinalskoj časti – zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić. Uostalom, budući je papa prijateljevao i s argentinskim kardinalom hrvatskih korijena Estanislaom Estabanom Karlichem, potomkom hrvatskih doseljenika iz Grižana kod Novog Vinodolskog. I preko njegova je lika još u Argentini nadbiskup Bergoglio učio što je to „hrvatski gard“ i katolička vjera na hrvatski način.

kardinal Josip Bozanić i papa Franjo

Papa Franjo iskazivao je u više navrata tijekom svojega pontifikata i konkretnu, neposrednu blizinu „običnim“ vjernicima u Hrvatskoj.

Godine 2013. pozdravio je rezultate referenduma o braku, koji je brak u Republici Hrvatskoj definirao kao zajednicu muškarca i žene.

U 2020., godini velikih potresa, rimski je prvosvećenik na razne načine svjedočio svoju očinsku bliskost narodu koji je trpio.

Kao rimski prvosvećenik beatificirao je niz istaknutih svjedoka vjere hrvatskoga roda – bl. Miroslava Bulešića, bl. Drinske Mučenice, fra Serafina Glasnovića Kodića, Antona Muzića, fra Alojzija Palića… A premda za njegova pontifikata nije kanoniziran nijedan svetac, hrvatske je svece isticao kao primjere na čijim se životima treba nadahnjivati Sveopća Crkva. Najzorniji je u tom smislu bio sv. Leopold Mandić, kojega je papa Franjo proglasio jednim od dvaju zaštitnika Godine Milosrđa 2015., stavivši hrvatskoga kapucina uz još jednoga svetca ispovjedaonice – sv. Padre Pija.

Papa Franjo, tada Jorge Bergoglio, kardinal Buenos Airesa, koncelebrirajući 1998. u katedrali argentinske prijestolnice za vrijeme svete mise u čast 100. obljetnice blaženog Alojzija Stepinca (1898.-1960.).
Do njega slijeva na desno su fra Jozo Peranić, fra Ivan Gavran i fra Berislav Ostojić, franjevci hrvatske zajednice u Argentini.

Nakon susreta s članovima Stalnoga vijeća HBK 2016. godine za Glas Koncila svoje je dojmove o papi Argentincu podijelio je sadašnji zadarski nadbiskup u miru Želimir Puljić:

„U jednom je trenutku rekao i: ‘Znam da su Dalmatinci onako glasni, borbeni, dok su recimo Slavonci mirni.’ A kad smo rekli da je među nama jedan iz Slavonije, onda je pružio ruku i rekao: ‘Onda vas trojica možete u stranu, a samo ćemo nas dvojica razgovarati’. Tako da je stvorio odličnu atmosferu… Dakle klima jako bliska, prijateljska i normalna, usudio bih se reći“.

Papa Franjo i nadbiskup Želimir Puljić / Foto: Zadarska nadbiskupija

Hrvati su dojmili papu Franju i kao športaši, osobito jer je i sam bio ljubitelj nogometa. U ljeto 2024. susreo se i s hrvatskim nogometnim reprezentativcima, „Vatrenima“, potaknuvši ih da pred brojnim mladima koji u njima vide uzore svjedoče duhovne i ljudske vrline.

Luka Modrić i papa Franjo / Foto: Vatican Media

Hrvati u Bosni i Hercegovini

Iako ju je nekoliko puta preletio u zrakoplovu u okviru svojih inozemnih pohoda, papa Franjo službeno nije posjetio Hrvatsku. No osim za vjernike u Republici Hrvatskoj, pokazao se i kao pastir Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini, koji su u susjednoj zemlji i konstitutivni narod. Primjer za to može biti i njegovo nedavno zauzimanje za Međugorje. Iako se nedvojbeno izjašnjavao da mu nisu po ukusu bilo kakva „brzanja“ oko Međugorja, ujesen 2024. iz Vatikana je došla nota „Kraljica Mira“, o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, kojom je učinjen važan korak prema razlučivanju „međugorskoga fenomena“.

Međugorje, Bosna i Hercegovina. Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Pod sličan nazivnik briga pape Franje za Crkvu u Hrvata mogao bi se svrstati i njegov pohod Sarajevu 2015. godine. Čitavi papin pohod imao okus ekumenizma, kao pohod „europskom Jeruzalemu“. Papa Franjo povjerio je mladima na susretu u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ tada važnu zadaću:

Papa Franjo u Sarajevu, 2015. / Foto: HKM

„Vi ste prvi naraštaj nakon rata. Vi ste cvjetovi jednoga proljeća koji žele ići naprijed i ne želi se vratiti razaranju i onomu što nas čini neprijateljima (…) Imate veliki poziv, nikada ne gradite zidove koji razdvajaju, gradite samo mostove. To je radost koju nalazim u vama“.