Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježavamo 22. veljače, tom prigodom donosimo jednostavan i zanimljiv način učenja ovog povijesnog hrvatskog pisma.
S obzirom na to da je hrvatska glagoljica jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta, Institut za hrvatski jezik omogućio je zanimljiv pristup učenju ovog starog pisma u obliku kvizova i igrica. Stoga, ako želite razviti novu vještinu i pritom pridonijeti očuvanju hrvatskog identiteta, preporučujemo da se okušate u učenju hrvatske glagoljice. S učenjem možete započeti OVDJE.
O glagoljici
Kada su 863. godine Sveta braća, Konstantin Ćiril i Metod na poziv kneza Rastislava iz Carigrada krenuli u Moravsku uspostaviti crkvenu i državnu organizaciju, Konstantin Ćiril za Slavene je sastavio novo pismo – glagoljicu. Glagoljica je prvo slavensko pismo.

Glagoljica / Foto: povijest.hr
Glagoljica se na hrvatskim prostorima mijenjala pa se tako u 11. i 12. stoljeću na osnovi oble glagoljice, kakvu je stvorio sv. Ćiril, postupno razvija uglata ili hrvatska glagoljica.
Hrvatski srednjovjekovni tekstovi najčešće su se bilježili upravo glagoljicom. Glagoljicom su pisani, primjerice, Vinodolski zakon te prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Hrvati su u krajevima gdje se zadržalo slavensko bogoslužje očuvali glagoljicu sve do 19. st.