Poručio je da su hrvatski biskupi veoma zauzeti oko demografskih pitanja u Republici Hrvatskoj. Kazao je da Crkva u Hrvatskoj već godinama podržava, prema mišljenju biskupa, izvrsne hrvatske demografe u njihovim nastojanjima i pozivima odgovornim čimbenicima u hrvatskom društvu da njihove prijedloge uvažavaju ne samo riječima nego i konkretnim mjerama.

„Slažemo se s demografima i primjećujemo da se hrvatska politika godinama ne suočava ozbiljno i na odgovoran način s upozorenjima i pozivima demografa koji argumentirano analiziraju i predlažu moguća rješenja za promjenu demografskog stanja u Hrvatskoj“, rekao je nadbiskup Hranić.

„Demografski problemi su teško i mučno, ali vitalno pitanje veoma važno za budućnost hrvatskog naroda koje se ne smije odlagati i ostavljati po strani“, prokomentirao je nadbiskup Hranić.

Postmoderna kultura

Primijetio je da vrijednosna i idejna strujanja, javno mnijenje, dominantna postmoderna kultura, sredstva društvenog priopćavanja i populistička pomodarska liberalna politika udruženim snagama proglašavaju brak i obitelj nazadnim konzervativnim ustanovama te svoj uspjeh mjere porastom pokazatelja koji upućuju na rastakanje braka i obitelji te na ograničeni doseg utjecaja Crkve u životu društva.

Upozorio je i na poteškoće kroz koje je prolazilo naše društvo, a to su ekonomska kriza, koruptivni obrasci ponašanja i poteškoće u funkcioniranju pravne države što je rezultiralo iseljavanjem, osobito mladih obrazovanih ljudi i mladih obitelji s djecom. Rekao je da se sve to itekako odražava na demografsku sliku društva i države.

Kazao je da su posljednjih godina županije i općine donijele vrijedne demografske mjere kao podršku obiteljima i djeci, da je bilo i na nacionalnoj razini nekih dobrih prijedloga, međutim, upozorio je da su „naši političari skloni razmišljati na mandat od četiri godine.“

Upozorivši da se na mandat od četiri godine na demografskom planu ne može ništa promijeniti, nadbiskup Hranić rekao je da je potrebna dugoročna demografska politika koja će biti donesena, ako ne konsenzusom svih što bi bilo idealno, onda barem većinom tako da kad se promijeni stranka na vlasti da se ne promijeni i demografska politika.

„Mi smo ne samo u demografskoj recesiji nego u demografskom slomu. Ideal bi bio da uspijemo zaustaviti daljnji demografski pad i onda da možemo malo-pomalo kroz dugoročne mjere doći do toga da postignemo rezultate kakve su postigle pojedine zemlje koje su demografske mjere donijele prije nekoliko desetljeća i koje sustavno provode“, kazao je nadbiskup Hranić.

Pozvao je medije da u predizbornim kampanjama pred političare stave i demografska pitanja s kojima se moramo ozbiljno suočiti.

Istaknuvši da se ove godine obilježava 25. obljetnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, nadbiskup je rekao da po tom Centru i uz pomoć njega Crkva želi na ozbiljan način biti prisutna u promišljanju društva i aktualnih društvenih tema kao i evanđeoskih tema – pitanja pravednosti, pravičnosti u društvu, ekološke problematike i drugih aktualnih pitanja. Želimo principe socijalnog nauka Crkve promicati da budu prisutni u promišljanju aktualnih društvenih tema, dodao je nadbiskup Hranić.

Hrvati izvan Domovine

Đakovačko-osječki nadbiskup upozorio je i da se susrećemo s ozbiljnim problemom da nemamo dovoljan broj radnika i prisiljeni smo na uvoz radne snage.

„Mi biskupi razmišljamo da nije dobro da useljenička politika i dovođenje radnika budu prepušteni samo poslodavcima, a da država bolje ne kontrolira da se te ljude ne iskorištava, poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo. Mi biskupi osjećamo da smo pozvani na socijalnoj i humanitarnoj razini biti blizu tim ljudima. Razmišljamo kako im pomoći da se uklope u naše hrvatsko društvo. Razmišljamo o tečaju jezika za pojedine skupine. Trebamo proširiti svoje promišljanje da moramo nužno ići od etničkog hrvatstva prema političkom hrvatstvu. Mi ćemo dobiti ljude koji će biti građani Republike Hrvatske, oni će imati hrvatsko državljanstvo, ali neće biti etnički Hrvati, ali su jednako tako građani Republike Hrvatske kao autohtoni etnički Hrvati. Moramo voditi računa o budućnosti i o tome da imamo društvo koje neće biti razroko, podijeljeno nego gdje ćemo znati jedni druge uvažavati. Za nas kršćane je tolerancija malo, za nas je ljubav ono što nam se nameće kao zadaća. Moram ljubiti bližnjega kao sebe samoga. Pozvani smo kao Crkva unositi dimenziju osjećaja za ljude koji nam dolaze kao radna snaga u Republiku Hrvatsku da doista budu prihvaćeni i izjednačeni s ostalim građanima Republike Hrvatske“, zaključio je nadbiskup Hranić.

Tijekom zasjedanja biskupi su sudjelovali na predstavljanju zbornika „Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan“.