Budi dio naše mreže

LOKRUM Posjed benediktinske opatije poznat po lijepim vrtovima

Zapisi iz 15. stoljeća navode da je posjed benediktinske opatije na Lokrumu izvrsno uređen i njegovan, poznat po svojim kulturama i dobru vinu, ali i po lijepim vrtovima. Sudeći po imenu otoka (lat. acrumen = kiselo voće), bilje se – barem limuni i naranče – na njegovu plodnom dijelu kultiviralo možda još u davnoj prošlosti.

/ hk

U današnjemu gradskom prostoru Dubrovnika dvije su sasvim osobite prostorne pojave: zgusnuta jezgra ukupnoga gradskog prostora u zidinama i, nedaleko, otok Lokrum, spomenik prirode i krajobrazne arhitekture. Iako karakterom različite, te se dvije prostorne pojave harmonično dopunjuju: gusto obrastao bujnom autohtonom vazdazelenom vegetacijom, tamnozeleni Lokrum kontrapunktira kompaktnom bijelom bloku kamenoga Grada kao dio nadaleko poznate istočne panorame Dubrovnika.

Zaštićena lučica Portoč, pristupačnost i dovoljno plodna tla na prostranoj zaravni, pogodovali su da se posred toga prostora već u 11. st. podigne crkva sa samostanom i ustroji gospodarstvo. Tako je na zaštićenoj i suncu izloženoj zaravni prije mnogo stoljeća započelo i stvaranje lokrumskih vrtova.

Foto: www.lokrum.hr

Zapisi iz 15. st. navode da je posjed benediktinske opatije na Lokrumu izvrsno uređen i njegovan, poznat po svojim kulturama i dobru vinu, ali i po lijepim vrtovima. Sudeći po imenu otoka (lat. acrumen = kiselo voće), bilje se – barem limuni i naranče – na njegovu plodnom dijelu kultiviralo možda još u davnoj prošlosti.

No, povijesno razdoblje ovdje započinje utemeljenjem opatije. Preobrazba Lokruma od divljega otoka do najvećeg dubrovačkog perivoja duga je i zanimljiva, i po njoj lokrumski vrtovi zauzimaju posebno mjesto u dubrovačkom i hrvatskom nasljeđu vrtne umjetnosti.

Od gospodarskih kultura naslijeđenih iz doba benediktinske uprave na Lokrumu se očuvao samo maslinik sjeverno od samostanskoga sklopa. Praznine nastale izumiranjem starih stabala popunjene su mladim sadnicama u vrijeme kongresa PEN-a u Dubrovniku 1993.

Foto: www.lokrum.hr

Posebno razdoblje u uređivanju otoka nastupilo je nakon što ga je 1859. kupio Maksimilijan Habsburški. Bio je to početak nove povijesti vrtnoga i krajobraznog uređenja Lokruma; od tada čitav otok postupno postaje perivojem.

Kako je ovo zdanje Maksimilijanova dvorca bilo podignuto uz gotičko renesansni samostan, najprije se pristupilo oblikovanju i uređivanju vrtova uz pristupni put i pred dvorcem (odnosno samostanom) te gradnji i sadnji vrtnih terasa u sklopu dvorca. Terase su, s ponovno uređenim klaustarskim vrtom, tvorile intiman dvorski vrt otvoren jedino pogledu na otvoreno more.

Foto: www.lokrum.hr

Klaustarski vrt gotičko-renesansnoga samostana jedan je od malo preostalih klaustarskih vrtova u dubrovačkom kraju. S istočne i južne strane okružen je svodovima trijema, gdje se, na kruni gustijerne, još može vidjeti grb dubrovačkoga vlastelinskog roda Đorđić.

Sadašnji nasadi uređeni su tijekom druge polovice 19. i na početku 20. st. Pristupni i prednji, te sustav vrtova u sklopu Maksimilijanova dvorca oblikovani su u duhu mediteranske tradicije i izvedeni na formalan, geometrijski način. Što se vrtnoga bilja tiče, uz tradicionalne upotrijebljene su i neke vrste egzotičnoga bilja.

Foto: www.lokrum.hr

Među ostacima kamenih stuba ističe se monumentalno stubište između najviše i najniže (ujedno i najveće) vrtne terase, sa središnjim motivom zvijezde od šišanoga šimšira, sred koje je u svoje vrijeme na sedrastom postolju bila Maksimilijanova bista, sada u dubrovačkome muzeju.

Jugoistočni šumoviti dio otoka bio je kao posebna prostorna cjelina oblikovan spletom krivudavih putova i staza, koje se uspinju i spuštaju kroz hladovito zelenilo starih borova i česvina, skupina lovora i sastojina makije. To je prostran i pristupačan perivoj s tihim kutcima i kamenim klupama, čija oblikovna obilježja i ugođaj odaju pripadnost romantičarskom vrtnooblikovnom slogu, piše na mrežnoj stranici Otok Lokrum. 

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja