Budi dio naše mreže

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u povodu 10. obljetnice posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj gostovao je na Hrvatskome katoličkom radiju u srijedu 2. lipnja. Nakon što je s djelatnicima Hrvatske katoličke mreže predmolio Angelus, kardinal je u razgovoru s urednicom Tanjom Maleš aktualizirao Papine poruke hrvatskome narodu.

/ dz/ika

Na početku razgovora govorio je o povodu pohoda Benedikta XVI. Hrvatskoj pod geslom „Zajedno u Kristu”, u sklopu kojega je Sveti Otac boravio u Zagrebu 4. i 5. lipnja 2011. godine; kako je do toga došlo i što je na njega kao Papina domaćina ostavilo najsnažniji dojam.

Napomenuo je kako mu se čini da je to jako brzo prošlo, „kao da je jučer bilo, a već je deset godina prošlo“. Prisjeća se da je do organizacije Papina pohoda zapravo došlo vrlo brzo. Krajem proljeća 2010. dana je inicijativa da nas tom prigodom pohodi Sveti Otac te je na službenu zamolbu već krajem ljeta došao potvrdan odgovor, a Sveti Otac je dodao redak u kojem je istaknuo da dolazi radi Susreta hrvatskih katoličkih obitelji ali i da želi pohoditi zagrebačku katedralu i pomoliti se na Stepinčevu grobu.

Kardinal se prisjetio kako je Benedikt XVI. za vrijeme njegove nadbiskupske službe dva puta posjetio Zagreb, prvi puta kao kardinal godine 2001. o dvadesetoj obljetnici smrti kardinala Franje Šepera kojega je kardinal Ratzinger naslijedio u službi u Kongregaciji za nauk vjere. Sudjelovao je na prigodnom simpoziju i vodio misu, a kardinal Bozanić ističe kako je tada osjetio da je on veoma blizak čovjek. Prisjetio se događaja kada je kardinal Ratzinger tom prigodom želio prošetati gradom, a on ga nije mogao pratiti zbog organizacijskih obveza i rekao je svom tajniku da ga prati. Tajnik je isprva bio dosta uplašen pratiti tako uglednoga gosta, no vratio se oduševljen. Dok mu je pokazivao neke gradske znamenitosti mnogo su razgovarali, kardinal Ratzinger raspitivao se za njegovu obitelj, svećenički poziv, te je tajnik svjedočio kako su razgovarali tako jednostavno i toplo da se osjetio kao „dijete kod oca“.

Kardinal Bozanić istaknuo je kako je premda je Benedikt XVI. veliki teolog, što se u njegovu nastupu dobro osjeća, u običnom susretu je veoma jednostavan i pozoran na sugovornika. Prisjetio se i kako su kod vožnje automobilom prije deset godina kada je Papa primijetio neko dijete, zatražio da se zaustave te je blagoslovio dijete. Kardinal Bozanić također je osjetio da nas Benedikt XVI. vrlo dobro poznaje. Spomenuo je i kako ga je u tijeku vožnje često pitao o nečem što je opazio na ulicama.

Kardinal se zatim osvrnuo na pohod Ivana Pavla II. godine 2003., istaknuvši da je on na neki način izdaleka pripremio Prvi susret hrvatskih katoličkih obitelji. Osobito su njegove riječi izgovorene u Rijeci u tijeku toga njegova drugoga apostolskog pohoda Hrvatskoj bile usmjerene obiteljima. Općenito, i Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. i papa Franjo, usmjeravaju pozornost vjernika prema obitelji. Jer, obitelj se danas nalazi u posebnoj situaciji i pred izazovima koji dolaze sa raznih strana, nije lako ni roditeljima niti djeci. Osobito u pandemiji roditelji su se našli u teškim uvjetima, nisu mogli voditi djecu u vrtić, školu, morali su ostajati doma, a roditelji su im istodobno morali biti blizu i brinuti se da život ide dalje. Bilo je teško i mladima kojima treba društvo a morali su biti u izolaciji, kazao je kardinal Bozanić, dodajući da su ta trojica papa opetovano isticali da je obitelj osnovna zajednica ljudskoga društva. Kada se sve sruši, izgubi uporište, ostaje obitelj, istaknuo je kardinal Bozanić.

Malo je toga zabilježeno o plodovima papinih poruka, ali ima pozitivnih primjera. Nažalost, često kada se govori o obitelji, govori se o onim teškim trenucima, izazovima, teškoćama, a treba što više otkrivati radost obitelji. Radost koju čovjeku, djetetu i mladima može pružiti solidna, zdrava obitelj, poručio je kardinal. Upozorio je da treba više govoriti o lijepom, i u medijima.

 

Kardinal Bozanić osvrnuo se zatim na govor Benedikta XVI. na susretu u Hrvatskome narodnom kazalištu 4. lipnja 2011. s osobama iz javnog života, kulture, znanosti, politike, gospodarstva i sporta, s predstavnicima vjerskih zajednica te s članovima diplomatskog zbora,  u središtu kojega je bila savjest. Kardinal je riječi Benedikta XVI. citirao u homiliji na proslavi ovogodišnje svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja. Upozorio je da moramo biti svjesni da je savjesti potrebno i formirati, potrebno je pronaći to svetište u čovjekovoj duši, a to je savjest koju je Bog usadio u nas i koja nas vodi ako je pravilno formirana. Zbog raznih vanjskih utjecaja i ponuda pa i problematičnih ideologija, moguće je da se savjest krivo formira. I zato je providonosno da je Benedikt XVI. u HNK govorio upravo o savjesti.

Kardinal je dodao da je taj Papin govor pun značenja i o svakoj bi se rečenici moglo govoriti. Stoga smatra da bi se trebao još više produbljivati i vraćati mu se, a svi bismo se morali pred savješću preispitivati – „A mi imamo u hrvatskoj baštini onoga koji je mogao reći ‘moja je savjest čista, moja je savjest mirna’“.

Kardinal je dodao da je to Papa izvrsno povezao s govorom u katedrali kada je govorio o bl. Alojziju Stepincu i zašto je on izazovan, zašto nas privlači – upravo zbog toga. Narod je osjetio da je on čovjek koji je bio „miran pred Bogom“. Kardinal Bozanić je svakom čovjeku predložio to preispitivanje, stavivši za uzor bl. Stepinca.

Kardinal Ratzinger o našem blaženiku je govorio i na proslavi Stepinčeva u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu u veljači 1998., deset mjeseci prije vijesti o beatifikaciji. Kardinal Bozanić prisjetio se tih „lijepih i plemenitih trenutaka“ na početku svoje nadbiskupske službe 1997., kada su na kraju godine već postojale naznake da možemo očekivati beatifikaciju. Zbog toga je i svoje pastoralno pismo posvetio „najsvjetlijem liku Crkve u Hrvata“, tada sluzi Božjem, Alojziju Stepincu. U samim pripremama govor tada kardinala Ratzingera u veljači bio i vanjski znak da će doći do skore beatifikacije.

Benedikta XVI. zanimala je istina o kardinalu Stepincu i u govoru u katedrali te 2011. istaknuo je vrlo bitne činjenice: kako je za vrijeme diktatura nacizma, fašizma branio sve progonjene, i židove i pravoslavne, a za vrijeme komunizma bio je na neki način odvjetnik svoga naroda koji je bio pritisnut, u situaciji da ne može prakticirati vjeru, osobito oni na položajima. Bio je branitelj i odvjetnik, istaknuo je Benedikt XVI. Svećenicima i posvećenim osobama tada je Stepinca dao za uzor i pojasnio im da je Stepinac bio takav zato što je do kraja slijedio Krista. Pozvao je sve da budu dosljedni, rekao bih radikalni a ne osrednji, osrednjost nije kršćanska kvaliteta, istaknuo je kardinal Bozanić.

Katoličke obitelji danas su temelj da se i Stepinčeva baština i istina hrvatskoga naroda prenosi na buduće generacije, što je i jedna od uloga obitelji o kojoj je govorio Benedikt XVI. na Hipodromu prije deset godina. Kardinal Bozanić napomenuo je da se koji put nije lako boriti protiv vjetra, osobito kad puše s raznih strana i zbog toga treba dati podršku obiteljima: Zbog toga su nam potrebne i obiteljske zajednice, da se obitelji zajedno nalaze da mogu izmijeniti iskustva i budu jedni drugima potpora. Potrebno je da svjedočimo ono što jesmo jer time više govorimo nego samo riječima, poručio je zagrebački nadbiskup.

Na pitanje koliko je misijsko poslanje obitelji o kojemu je govorio Benedikt XVI. danas ugroženo sekularizacijom, kardinal je potvrdio da je sekularizacija izazov, opasnost, ali istodobno stvara prostor za nove odvažne ljude. Ima ih danas među mladim obiteljima, treba im se samo približiti i dati im podršku. Ne smijemo se bojati nekih izazova koji vode u stranputicu nego postojano ići dalje i time pokazati da je moguće. Jer, ono što traje je dobro. Valja nam izmoliti dar razboritosti i potrebno je da budemo jedni drugima potpora, pomoć jer često smo puta prekritični. I zato nam je potrebno zajedništvo, zajedništvo unutar Crkve, u hrvatskom društvu, zajedništvo onih koje nose isti ideali, poručio je kardinal Bozanić.

Osvrnuvši se na pripremu mladih ljudi za brak o kojoj Benedikt XVI. govorio na Hipodromu, kardinal je dao podršku mnogim hrabrim obiteljima. Na veliko odobravanje naišle su riječi biskupa Valtera Župana na istom slavlju, da djeca imaju naravno pravo da pred svima posvjedoče da imaju oca i majku; da odgovorni promiču život, da se konačno revidira zakon iz nekih prošlih vremena o prekidu ljudskoga života i da se ne naziva napretkom ono što vodi u smrt. Na pitanje jesmo li na to otad zaboravili i zašto rodna ideologija prijeti i obrazovnom sustavu i našim obiteljima, pa onda i kultura smrti, kardinal je odgovorio da je prizor iz Knjige otkrivenja o ženi i zmaju stalno prisutan. Blažena Djevica Marija, ali i žena koja nosi život, stalno je pred izazovom zmaja koji ga želi uništiti, to je prizor koji se stalno ponavlja tijekom povijesti. Kardinal Bozanić istaknuo je da Crkva zastupa ono što je rečeno na Hipodromu. Ako netko misli drugačije, ne možemo ga prisiliti da to mišljenje promijeni, ali molimo da nam ne nameću svoje mišljenje kao obvezno za sve.

Nešto je redovito i normalno, biti otac, majka, imati dijete, kćerku, sina, znati tko je otac, tko je majka, jer dijete nije vlasništvo ni oca ni majke, ono je dar Božji i zato nitko nema pravo imati dijete nego ga mora izmoliti. One obitelji koje posvajaju djecu isto se otvaraju ljubavi, ali s obvezom će danas ili sutra dijete upoznati s njegovom poviješću. Za redoviti razvoj unutar ljudske zajednice potreban je i otac i majka. Oni koji žele brisati granice zapravo govore o tome da ako nema granica onda se može sve činiti. Granice su postavljene da se poštuju; već u Presvetom Trojstvu imamo odnos Oca, Sina i Duha Svetoga, odnos nas i Boga. Samo tamo gdje su granice, gdje su ja i ti, može doći do ljubavi. Ono što želi poništiti granice, kao što je parola Europa bez granica i nacija, to vodi u nešto što može izazvati velike probleme i velike buduće nesreće. Nadamo se da do toga neće doći. Onaj tko ne zna što je, ne poznaje svoju prošlost izložen je manipulaciji, neće moći graditi svoju sadašnjost i nema budućnosti, zaključio je kardinal Bozanić.

Na kraju se osvrnuo na Papin susret s mladima na Trgu bana Jelačića u bdjenju, koji je postao poznat u svijetu po „glasovitoj tišini“, koja je prošla svijetom a koja je ujedno bila plod rada s mladima. Kardinal je izrazio uvjerenje da je ta tišina, blagoslov koji je sišao s neba, ujedno i povećala broj sudionika sutradan na Hipodromu. Ispričao je kako mu je, kada je osobno Benediktu XVI. čestitao 90. rođendan godine 2017., papa emeritus spomenuo tu tišinu, a pokazao mu je i lik Majke Božje od Kamenitih vrata koji su mu darovali u zagrebačkoj katedrali i koji i danas čuva u svom stanu.

Kardinal Bozanić istaknuo je i svoj ponos na sve animatore koji rade s mladima te izrazio žalost što su se prošle godine morali ograničiti svoje aktivnosti. Spomenuo je i Papinu poruku kleru okupljenom na Večernjoj u zagrebačkoj katedrali, da je Crkva u Hrvatskoj pozvana na jedinstvo. Jedinstvo unutar Crkve je u prvom redu jedinstvo svjedočenja, istaknuo je kardinal. Mi moramo svjedočiti ono što nam vjera kaže. Ali, Crkva nisu samo biskupi i svećenici, najbrojniji dio Crkve su vjernici laici, i oni su pozvani da djeluju u društvu i imaju sva prava. U civilnom društvu treba se više čuti glas vjernika laika, istaknuo je kardinal Bozanić.

Papa Benedikt XVI. dao je zadaću Crkvi u Hrvatskoj da bude moralna savjest društva. U javnosti se ponekad čuju primjedbe na račun Crkve i njezina utjecaja na društvo te se ističe da je Hrvatska sekularna država. Na pitanje prijeti li nam ta nova ideologija sekularizma i što Crkva može učiniti kada je riječ o vrijednostima koje su drugačije, kardinal Bozanić istaknuo je da smo „mi za laičnost države i želimo poštovati autonomiju države u svim njezinim datostima, ali ona nije apsolutna“. Isto tako želimo promicati autonomiju Crkve u njezinom poslanju. Teško je naći neutralnu vrijednost. Svaka vrijednost zapravo ima svoju boju i nema neutralnih; i oni koji promiču neutralne škole, ponude zapravo promiču i daju neku novu ponudu. Mi se moramo suočiti s vrijednostima i znati birati. Biraj ono bolje, jer nema neutralnoga, ili je jedno ili drugo. Kad se radi o vrijednostima, one imaju svoju težinu. Svatko se ima pravo zalagati za svoje vrijednosti. Mi, kao vjernici, imamo razumijevanja prema svima drugima ali molimo da nam netko ne nameće svoje namjesto našega, istaknuo je kardinal.

Na pitanje možemo li s obzirom na plodove ovih deset godina od Papina pohoda govoriti o svojevrsnoj „Benediktovoj generaciji, i duhovnih znanja i mladih i obitelji i Hrvatske, kardinal je rekao da je svaki papa, misleći na one koje smo mi imali prilike upoznati, dao svoj pečat. To je bogatstvo unutar Crkve. Svatko od njih je nasljednik svoga prethodnika i donosi novu svježinu, to je pluralizam u Crkvi jer evanđelje je takvo da još nije potpuno ostvareno, rekao je kardinal Bozanić i pozvao mlade da budu zauzeti i da otkriju svježinu evanđelja koja još nije tako vidljiva u našem hrvatskom društvu. Na kraju razgovora pozvao je sve da ovih dana pročitaju ponovno poruke Benedikta XVI. Hrvatskoj.

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja