Povodom Godine sv. Josipa prigoda je da se sjetimo i jedne srušene kapele sv. Josipa, čiji su temelji otkopani i prezentirani kao turistička zanimljivost Grada Karlovca.
Kapelu sv. Josipa na današnjem Strossmayerovom trgu, a nekad Trgu sv. Josipa u karlovačkoj zvijezdi, kako se popularno naziva starogradska jezgra grada Karlovca, dao je 1680. sagraditi karlovački general Johann Joseph Graf Herberstein (1630. – 1692.), poznati ratni heroj koji se proslavio u ratovima protiv Turaka, kao i u gušenju Magnatske urote 1670./71. Kapela je izgrađena upravo od ostataka razvaljene zrinske utvrde Švarče pored Karlovca i posvećena sv. Josipu, piše Zagrebačka nadbiskupija.
Izvor: Gradski muzej Karlovac, Foto Igor Čulig
Podsjećam da je ubrzo nakon Magnatske urote, 1687. godine, sv. Josip zaslugom zagrebačkog biskupa Martina Borkovića (1667. – 1687.) proglašen zaštitnikom Hrvatskoga kraljevstva. No, grof Herberstein nije iz tog razloga izgradio kapelu sv. Josipa, već zato što je sv. Josip bio jedan od popularnih svetaca dinastije Habsburg, kojoj je on vjerno služio. Također, Malteški red, čiji je bio član, njegovao je pobožnost prema sv. Josipu.
Izvor: Gradski muzej Karlovac, Foto Igor Čulig
Kako je izgledala kapela? Prema opisu Radoslava Lopašića, do danas najznačajnijeg povjesničara grada Karlovca, kapela je bila u obliku rotunde s malim zvonikom na vrhu krova. U kapelu se ulazilo na troja vrata, a nad glavnim ulazom bila je slika bitke Malteških vitezova s Turcima 1686., u kojoj je i sam grof Herberstein kao malteški vitez sudjelovao. U glavnom oltaru bile su uzidane moći sv. Prospera. Kapelu, koja je u svom tlocrtu imala oblik malteškoga križa, namijenio je grof Herberstein za svoju grobnicu, gdje je 1689. godine i pokopan.
Izvor: Gradski muzej Karlovac, Foto Igor Čulig
Uz kapelu osnovao je i značajnu misnu zakladu s obvezom slavljenja 468 misa godišnje za obitelj grofa Herberstein. Tu obvezu preuzeli slavljenja sv. misa preuzeli su franjevci iz obližnjeg samostana u gradskoj jezgri, a jedno kratko vrijeme kapelom su upravljali i pijaristi koji se u Karlovcu nisu dugo zadržali.
Kapela koja je bila izgrađena od razorene utvrde Zrinskih, iz mučeništva naših velikaša, nije mogla dugo opstati. Sinovac grofa Johanna Herbersteina Ferdinand, kao posljednji tadašnji malteški vitez u Hrvatskoj, 1745. kapelu posve predaje na upravu obližnjim franjevcima bez dostatnih prihoda. Jedno vrijeme Zakladu Herberstein preuzela je i državna blagajna.
Izvor: Gradski muzej Karlovac, Foto Igor Čulig
Kad je 1778. grad Karlovac proglašen slobodnim kraljevskim gradom, gradska uprava preuzima i Herbersteinovu zakladu i brigu za kapelu. Kapela je već 1788. bila posve zapuštena i pretvorena u vojno skladište. Prema odluci karlovačkog gradskog magistrata 1833. kapela je srušena, a preostali inventar s nadgrobnom pločom grofa Herbersteina prenesen u karlovački franjevački samostan. Ljepota ove kapele može se danas samo naslutiti iz oblika njenih temelja koji su 1996. otkopani i konzervirani te predstavljaju jednu od brojnih karlovačkih zanimljivosti.