Vlč. Grgić podsjetio je da je katedrala u Banjoj Luci posvećena svetom Bonaventuri i da je samo katedralna crkva. “Naime, župna crkva Pohoda BDM udaljena je otprilike 500 m od katedrale. Katedrala u Banjoj Luci je tako od samoga početka biskupova crkva. Sagrađena 1884. do 1886., posvećena je upravo sv. Bonaventuri koji je bio jedan od najpoznatijih redovnika franjevaca Male braće. Prvi banjalučki biskup mons. Marijan Marković izabrao je upravo njega za zaštitnika svoje katedralne crkve.”

Prva katedrala, sagrađena u gotskom stilu, bila je teško oštećena u katastrofalnom potresu 1969. te je morala biti potpuno srušena. Nova je građena od 1972. do 1973. u suvremenom stilu u obliku šatora, što podsjeća na starozavjetni šator kao mjesto molitve i žrtve Bogu, kao i na stradanja ovdašnjih vjernika koji su nakon potresa još dugo stanovali pod šatorima.

Biskupi Komarica i Semren u katedrali sv. Bonaventure / Foto: Dejan Rakita/PIXSELL

Zvonik uz katedralu, na kojemu se nalazi pet zvona i sat, sagrađen je 1990. Katedrala je temeljito obnovljena prije dvadeset godina, uz 120. obljetnicu osnutka biskupije. Vlč. Grgić nastavlja: “Ovdje u katedrali okupljaju se različiti vjernici, dakle ne samo iz ove župe, nego i iz okolnih župa, budući da je sada, posebno nakon rata 90-ih godina prošloga stoljeća, ostalo uglavnom starije stanovništvo, tako da dolaze vjernici koji stanuju blizu. Nekog pastoralnog rada u katedrali, osim svetih misa, praktično i nema.”

Banja Luka i bl. Ivan Merz

Uz katedralu je 1885. sagrađena biskupska kuća, kasnije više puta dograđivana, a koja je prije nekoliko godina preuređena u Caritasov medicinski centar s ambulantama. One su na raspolaganju brojnim siromašnim pacijentima, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Kao Biskupski ordinarijat služi Svećenički dom, sagrađen 1989., u kojem se nalaze službene prostorije ordinarijata, te stanovi za biskupa i njegove najbliže suradnike, kao i za stare i bolesne svećenike. Tu su smješteni i brojni biskupijski uredi i ustanove.

Katedrala sv. Bonaventure čuva i vrijednu uspomenu na bl. Ivana Merza kojega je upravo u ovome gradu 22. lipnja 2003. godine blaženim proglasio sv. Ivan Pavao II.

Kapelica bl. Merza nalazi se u banjalučkoj katedrali s desne strane od glavnog ulaza: “Imamo kapelicu posvećenu bl. Ivanu Merzu i originalni lijes u kojem je 1928. godine pokopan na groblju Mirogoj. Naime, kad se saznalo da bi Sveti Otac mogao doći u Banja Luku i proglasiti blaženim Ivana Merza, tada su isusovci, prije svega p. Božidar Nagy koji je vodio njegovu kauzu, razmatrali što bi mogli darovati Banjoj Luci kao trajnu uspomenu vezanu uz Ivana Merza. Tada su se sjetili da imaju originalni lijes jer se kod ekshumacije posmrtnih ostataka bl. Ivana Merza sedamdesetih godina prošloga stoljeća moralo pridržavati higijenskih i drugih propisa, tako da je taj lijes ostao po strani. Oni su njega preuredili i dali nama, zajedno s jednom kosti blaženika koja se sada kao relikvija čuva u tom sarkofagu”, ističe vlč. Grgić.

Trapistički doprinos razvoju grada

Ove je godine ograničen pohod hodočasnika katedrali u Banja Luci, ali kad nema koronavirusa, primjetan je broj onih koji rado navrate na molitvu u ovaj duhovni centar grada na Vrbasu: “Pojedini autobusi, posebno kad su dolazili u svetište svetog Ive u Podmilačju navraćali su k nama. A dvije-tri godine za redom su i biciklisti organizirali svoje hodočašće Ivanu Merzu i samostanu Marija Zvijezda.”

Trapistički samostan Marija Zvijezda s druge strane Vrbasa nekoć je bio pokretač i duhovnog i gospodarskog života Banja Luke.

Trapisti su u ovaj grad 1899. doveli struju, obradu zemlje, pokrenuli školu zanata, industriju, brigu za siromašne, teološku školu… Tu je i proizvodnja piva, ali i nadaleko poznata proizvodnja sira.

Trapistički samostan Marija Zvijezda/ foto: www.trapisti-banjaluka.org

Danas je, na žalost, slika Banja Luke malo drugačija i katolici su ovdje velika manjina, što potvrđuje vlč. Pero Ivan Grgić:

“Sama ova naša župa ima negdje oko 650 do 700 vjernika, ali u samom gradu Banja Luci postoje još četiri župe, tako da bih rekao da u gradu ima oko 1.600 katolika, uglavnom starije populacije. Ovdje u katedrali se pojavi jedna ili druga mlađa obitelj s dvoje ili troje djece A što se tiče svećenika, sve župe u gradu imaju sve svoje župnike, jedino župom Motike upravlja župnik iz Petrićevca.

Malo stado ostaje vjerno Gospodinu, unatoč svim pritivljenjima

Svake godine uz blagdan sv. Bonaventure u Banja Luci se održava i zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine: “Sigurno, biskupi kad se sastanu, to ima jedan snažniji odjek u javnosti i među vjernicima. Znate, problemi se ne rješavaju preko noći. To je dugotrajan proces, a mi vidimo da se i ovih zadnjih godina, iako su biskupi bili tu i apelirali i na povratak i na mir, da zapravo i dalje više ljudi odlazi nego što se vraća.”

No, svećenici se, kaže vlč. Grgić, ne daju obeshrabriti: “Isus je govorio o malom stadu. Ne kažem da je to ideal, ali sami svećenici, pa vjerujem i biskupi, smo ovdje zato da pomognemo ovima koji su ovdje u njihovim, prije svega, duhovnim potrebama, a onda koliko je god moguće, putem Caritasa i u njihovim materijalnim potrebama. Ali ljudi se najviše i javljaju zbog toga da nađu razumijevanje i podršku te da budu ojačani u svojoj vjeri, a to mi možemo učiniti.”

Dragi čitatelji, pozivamo vas, kad vam to bude moguće, navratite u Banja Luku. Na putu od Zagreba glavnom prometnicom nadomak centra na desno vidjet ćete Petrićevac na kojem se nalazi franjevački samostan i crkva sv. Ante Padovanskog. Mjesto beatifikacije Ivana Merza teško je stradalo u ratu 1995. Naime, u svibnju te godine pripadnici postrojbi Republike Srpske potpuno su srušili crkve i samostan, a redovnike istjerali. Ali oni su se vratili i podigli i novi samostan i crkvu kakva je bila nekad – s dva zvonika. U samom centru grada zaustavite se i u glavnoj ulici uz katedralu sv. Bonaventure pred kojom stoji kip uskrslog Isusa Krista, a sa zvonika visine 40-ak metara proteže se lijepi pogled na Banja Luku – opjevani grad na Vrbasu.