Izbori na razini čitave Europske unije čak su i zanimljiviji nego u samoj Hrvatskoj po svojim rezultatima i situaciji koju su stvorile nove konstelacije političkih snaga, poručio je Željko Ivančević, lobist i konzultant u Bruxellesu, gostujući u HKR-ovim ‘Argumentima’ u kojima smo analizirali netom završene izbore za Europski parlament.

„Jučer je počeo i potrajat će vrlo dugo intenzivni proces pregovora u novome odmjeravanju odnosa unutar Europskog parlamenta pa i Europskog vijeća jer očito je kako postoji tendencija da Europski parlament konačno uzme jednu jaču ulogu u tom trojnom odnosu triju institucija”, rastumačio je Ivančević te nastavio:

Slična je situacija kao i u Hrvatskoj. Ideje koje su prezentirati i nudili kroz svoje programe i socijaldemokrati i demokršćani u većini europskih zemalja su potrošene.

Oni su, na kraju krajeva, u nekim od tih zemalja, kao i u Hrvatskoj, stvorili neke probleme i normalno je da biračko tijelo ne može više vjerovati da će ti isti, iste garniture, moći uspješno rješavati nove probleme; od pitanja migracija, ekologije, europske budućnosti do strategija unutra Europska unije. Dakle, traže se nova rješenja.

I u tom su prije svega profitirale dvije grupacije: liberali i zeleni, rekao je Ivančević, dok je drugi sugovornik Hrvoje Krešić, reporter N1 televizije, naglasio da su u Hrvatskoj, gledajući apsolutnim brojevima, podbacile obje vodeće stranke.

„Nevjerojatno je koliko je HDZ bio loš da je čak SDP, na kraju balade, ispao dobar. Kad se uspoređuju brojevi između izbora 2014. i izbora 2019. godine SDP gubi glasove u apsolutnom broju”, rekao je i pojasnio da je, naime, izlaznost na ovim izborima bila za 5% veća, za nekih 150.000 glasova.

Već samo to signalizira koliko je zapravo loš bio HDZ Oni u ovom trenutku traže sve moguće, barem mogu formalno vodstvo stranke, razloge zbog čega je to tako pa na kraju i ‘Pamelu Anderson’ navode kao ‘hibridni rat’ protiv njih.

Za stranku na vlasti svi su krivi pa i mi „mediji smo krivi zato jer nismo prepoznali veličanstvenost rada Andreja Plenkovića, njegove Vlade i svih njegovih suradnika.

Krivi smo i zato što smo se bavili stvarima – kojima ja mislim da se mi moramo baviti – poput imovinskih kartica nekih ministara u kojima postoje neke prilično velike nelogičnosti”.

Podsjetio je i na premijerovo ustrajno branjenje ministrice Gabrijele Žalac koja je zakon u više navrata kršila.

I jedan drugi akter ovih izbora, Mislav Kolakušić, je prepoznao tu temu korupcije, nepovjerenja u sustav, nepovjerenja u pravosuđe kao ogroman potencijal – kaže Krešić – na kojem je on dobio, a velike stranke izgubile glasače.

Dr. Višeslav Raos sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, pak, osvrnuo se između ostalog na situaciju oko desnice gdje je iz ovih izbora kao treća snaga u zemlji izišla koalicija ‘Suverenista’.

„Neki će reći: Trebali su ići svi zajedno i tada bi bolje prošli, ali sadržajno su tu velike razlike. Jedna Marijana Petir sadržajno itekako može ići s HDZ-om bilo ovakvim bilo nekako malo drugačijim , ali može ići svakako. Ruža Tomašić ima jednu drugačiju poziciju i zato u Europskom parlamentu sjedi na drugom pozicijama.”

Spominjući Brunu Esih i Zlatka Hasanbegovića iznio je razmišljanje da oni po njemu nisu ponudili nikakav sadržaj koji bi bio relevantan za europsku razinu natjecanja.

Bavili su se isključivo temama vezanim uz našu nemilu prošlost 20. stoljeća i pitanje je s kim bi oni uopće mogli sjediti i korespondirati u europskom parlamentu.

P njemu – kako se izrazio slikovito – Ruža Tomašić bi sama sebi pucala u nogu kada bi krenula s njima surađivati i vrlo vjerojatno bi njeni partneri u drugim zemljama primijetili s kime ona to surađuje i ne bi im se to baš dopalo. Dr. Raos smatra da to njoj ne treba ni u budućnosti na nacionalnoj političkoj sceni.