Župnik Župe sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu fra Ivan M. Lotar kazao je kako je red franjevaca konventualaca dao brojne glazbenike. “Dovoljno je samo podsjetiti se nekih: Costanzo Porta, Giulio Belli, Francesco Antonio Callegari, Bohuslav Matěj Černohorský, Francesco Maria Zuccari, Francesco Antonio Vallotti, Giovanni Battista Martini, Giuseppe Paolucci, Luigi Antonio Sabbatini, Albino Varotti i Domenico Stella čiju obradu „O Sveče veliki“ i ptičice na grani pjevaju. Mislimo i na splitskog šibenčanina Ivana Lukačića i na naš zagrebački ponos, fra Tomislava Talana. Gradnjom svetoduških orgulja kao da se napokon zadovoljila krepost pravednosti, te je ova crkva – uskoro bazilika – dobila instrument koji zaslužuje. Iako je pred nama dug put do poravnavanja računa, ništa nas ne priječi da Bogu uzdižemo dušu uz ovaj mali komadić raja. Vjerujem kako ćemo se, dragi prijatelji, često ovdje nalaziti i susretati i na taj način sve više zbližavati i upoznavati. Glazba ima izvanrednu sposobnost dotaknuti najdublje u čovjeku, ozdraviti najteže, pridignuti potištene, osnažiti slabe; kao da nam je Gospodin preko nje želio ostaviti svoj glas, kao što nam je u Sinu, Isusu – ostavio svoju riječ”, istaknuo je.

Govoreći o programu mag. mus. Tomislav HAvulin istaknuo je: “Davno je čudo od djeteta, W. A. Mozart, čija je glazba osvojila cijeli svijet orgulje prozvao Kraljicom glazbala. Koncertnim programom i zvukovnim bojama kojeg večeras predstavljamo još jednom želimo potvrditi tu izrečenu istinitost. Nećemo samo zastati na zvukovnoj paleti boja velebnog glazbala koje se često proteže od jednog do drugog zida kora crkve ili koncertne dvorane i njegovim tehničkim karakteristikama, nego ovoga puta glazbom želimo proniknuti dublje u sam glazbeni jezik i poveznicu glazbe s teološkim mislima. Ako pažljivo promotrimo nazive skladbi koje nam večerašnji koncert-majstor orguljaš Alen Kopunović Legetin želi predstaviti u koncertnom programu, uvidjeti ćemo da se izbor programa naslanja na Sveto pismo. Biblijski tekstovi odavna su bili poticaj mnogim skladateljima u različitim glazbenim epohama. Kroz dvanaest glazbenih točaka počevši od razdoblja baroka, romantizma pa sve do glazbe dvadesetog stoljeća na poseban način u ovom glazbenom programu glazbom se zaokružuje Liturgijska godina. Znamo, da se Liturgijska i građanska godina ne podudaraju, no obje imaju snažan utjecaj na oblikovanje ljudskog života. Prva skladba francuskog skladatelja Théodorea Duboisa Fiat lux (Neka bude svjetlo) nadahnuta trećim stihom Knjige Postanka: … U početku stvori Bog nebo i zemlju… I reče Bog: Neka bude svjetlost! I bijaše svjetlost. I Bog vidje svjetlost, i to je dobro, i Bog razdijeli svjetlost od tame…, uvod je u koncert kojim se glazbom želi odagnati tama i breme života koje nas tišti u našim svakodnevicama. Poznato je da glazba ima psihoterapeutski učinak na život čovjeka, stoga neka glazba nadahnuta Božjom riječju ovoga puta ima i transcendentalnu ulogu kod slušača i izvođača. Radost iščekivanja, nade i bdijenja novorođenčeta te stvaranje novoga života za svaku obitelj dolazi kao poseban blagoslov koji se ogleda u opjevanom stihu Rorate caeli desuper (Rosite nebesa) koji u sebi nosi sav misterij Došašća – Adventa. Božićnu radost i objavu ovom koncertnom programom predstavljaju dvije skladbe koje u svojem nazivlju i samoj glazbi dotiču iskrenu jednostavnost i veselje maloga čovjeka (pastira) kojima se Bog prvima obraća. Posebnu draž ima interpretiranje Pastirskog kola, Stanislava Prepreka kojim večrašnji virtuoz ne zaboravlja svoje Bačke korijene i identitetsku pripadnost, interpretirajući glazbu svojeg sunarodnjaka. Glazbeno putovanje nastavlja se teškim i turobnim hodom kroz razdoblje Korizme”.

“U ovom dijelu Liturgijske godine Sveto pismo potiče svakog čovjeka, a napose vjernika, na razmišljanje o tomu: tko smo i što smo? Korizma je vrijeme odricanja pa se i u izboru programa pri interpretaciji djela nazire tromost i usporenost. Unatoč tomu što sitnije notne vrijednosti bachovog korala Erbarm Dich mein, o Herre Gott možda iziskuju neki drugi pristup, ovoga puta njihovo značenje u prepjevu teksta Smiluj mi se, Gospodine Bože poprimaju sasvim drugo interpretacijsko značenje. Snaga i upečatljivost kojom G. F. Hӓndel u glazbenom broju Hallelujah iz oratorija Messiah dvjema različitim skladateljskim tehnikama (homofonija i polifonija) u vrijeme nastanka skladbe premošćuje ne svladivo podsjeća nas na Uskrsni misterij u kojem je Krist dokinuo okove smrti te jednako tako premostio ne svladivo. Instrumentalnim izvedbama glazbenih djela kod slušatelja na poseban se način želi se potaknuti razmišljanje o radosti koju smo ugledali izlazeći iz tame u svjetlo. Nad svime što se događa u našim životima neprestano bdije snaga Duha Svetoga pa stoga uzvišenost i svečanost korala J. S. Bacha: Kyrie, Gott heiliger Geist u čast blagdana Duhova još jednom potvrđuje da su nepotrebna preispitivanja jer samo snagom duha poput snage zvuka možemo odagnati sve nečiste misli koje si suvremeni čovjek često postavlja. Pred sam kraj koncerta autor programa ne zaboravlja zvijezdu vodilju svakog vjernika”, naglasio je Habulin.