Misa Večere Gospodnje u Zagrebu

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je na Veliki četvrtak 6. travnja Misu Večere Gospodnje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu. Propovijedao je nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša.

Mons. Kutleša kazao je kako je razborito „zapitati se: mijenja li drama Božjeg stradanja išta u mome životu? Kako se odnosim prema činjenici da je Bog bio raspet, umro i pokopan za moje spasenje? Osjećam li uopće potrebu spasenja? Jer pogubno je ako nam proslava Uskrsa postane beživotna tradicija koja ne mijenja naše živote“, istaknuo je.

Obredi Velikog petka u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca započet će u 18 sati, a Vazmeno bdjenje na Veliku subotu u 20 sati. Središnje misno slavlje na Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u 10 sati.

Misa Večere Gospodnje u Dubrovniku

Misu Večere Gospodnje predvodio je na Veliki četvrtak 6. travnja dubrovački biskup Roko Glasnović u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku.

Prisjećajući se Posljednje večere na kojoj je Isus Crkvi ostavio dar euharistije i ljubavi te ustanovio sveti red, biskup je obredno oprao noge dvanaestorici vjernika u spomen na dvanaestoricu Isusovih apostola.

Potaknuo je vjernike da dopuste Gospodinu da im ljubavlju „opere noge“ u sakramentu pomirenja istaknuvši kako „Božja ljubav oživljava“.

Misa Večere Gospodnje u Varaždinu

Misu Večere Gospodnje u varaždinskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo predvodio je na Veliki četvrtak 6. travnja mons. Bože Radoš.

Biskup Radoš je naglasio da je svako slavlje mise, slavlje Posljednje večere. „Posebice večeras kada nas Isus vodi u Dvoranu Posljednje večere. I mi, njegovi učenici, želimo ući u tu dvoranu i čuti njegove posljednje riječi. Želimo biti blizu dok dijeli darove jer ih dijeli svakome od nas. Želimo biti u Isusovoj prisutnosti“, kazao je.

Pojasnio je što znači pranje nogu i tko je za to bio inače zadužen. „Za pranje nogu zadužen je najniži rob. Isusova gesta je zato čudna, nerazumljiva. Ustaje od večere i počinje prati noge sustolnicima. S tim činom Petar ima problema. Kako će zadnji sluga otkupiti čovječanstvo? Pa on je Učitelj, Gospodin, Sin Božji.

Misa Večere Gospodnje u Šibeniku

Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak 6. travnja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić.

„Ovo je večer memorije, večer sjećanja i dubokog uživljavanja u otajstvo spasenja što ga Isus naviješta svojim učenicima. Za Kristove vjernike, za sve nas, svih ovih stoljeća, ovo je večera na kojoj Isus daje zapovijed ljubavi, pokazuje kako jedni drugima služiti, ustanovljuje euharistiju kao trajni spomen svoje nazočnosti, svoje ljubavi pretvarajući sebe u Kruh života i omogućavajući nam da budemo spremni za svoju Pashu – za svoj prijelaz iz ropstva grijehu u slobodu djece Božje, ali i za onaj konačni prijelaz iz prolaznosti u vječni život s Bogom“, kazao je biskup Rogić u homiliji.

Jedna od poruka Velikog četvrtka je služenje, poručio je biskup Rogić.

Misa Večere Gospodnje u Sisku

Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak 6. travnja predvodio je u dvorištu Pastoralnog centra katedralne župe u Sisku biskup Vlado Košić.

U propovijedi je župnik Karača rekao kako je Isus na posljednjoj večeri učinio ono najvažnije za postojanje i život Crkve: ustanovio je svetu misu i svećenički red te je dao Zapovijed ljubavi.

U nastavku propovjednik je rekao kako na večeri Gospodnjoj svi postaju dionici one ljubavi koja nam se pokazala u Isusu Kristu. „Opravši noge učenicima Isus im daje zapovijed i pokazuje im primjer kako i oni trebaju ljubiti jedni druge. U istoj večeri on daje samoga sebe u kruhu i vinu kao hranu za život vječni, pozivajući u isto vrijeme da to činimo njemu na spomen. Večeras smo i mi s Isusom u dvorani na njegovoj posljednjoj večeri, večeras su te njegove riječi upućene nama“, zaključio je Karača.

Misa Večere Gospodnje u Splitu

Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić predvodio je Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 6. travnja, u splitskoj prvostolnici sv. Dujma.

Poručivši kako je Isus ustanovio euharistiju i sveti red na pashalnoj večeri koju je blagovao sa svojim apostolima, propovjednik je naglasio kako „nema svećenika bez euharistije niti euharistije bez svećenika“.

Misa Večere Gospodnje u Osijeku

Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 6. travnja 2023. godine u osječkoj konkatedrali sv. Petra i Pavla prevodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić te je oprao noge očevima ovogodišnjih prvopričesnika.

U homiliji je đakovačko-osječki nadbiskup pojasnio kako je u Isusovo vrijeme pranje nogu bila najniža služba – ali i služba ozdravljenja. „Rob je perući noge tražio i rane po nogama te ih je utrljao uljem da ih ozdravi. Isus u svojoj smrti na križu dodiruje naše rane i ozdravlja ih svojom ljubavlju. Najranjivije naše mjesto jest smrt. Svojom smrću na križu Isus nas ozdravlja od naše smrtne rane. I čisti nas od svega što nas prlja. Čisti nas od oholosti, od samodostatnosti, od sebičnog zatvaranja u sebe, od grijeha. Oslobađa nas za darovanost i za ljubav. Čitav Isusov život bio je služenje, a vr­hunac mu je kalvarijska žrtva. Isus se na križu prigiba najdublje k nama ljudima. Prigiba se do u prašinu smrti. Na križu dodiruje naše noge i pere ih. Noge su slika našega odnosa prema svijetu. Njima stupamo u svijet i prljamo se. Isus nas dodiruje na tome svjetovnome mjestu, tamo gdje smo ranjivi, da nas ozdravi i oslobodi vlasti svijeta“, kazao je mons. Hranić.

Pojasnio je da je pranje nogu ne samo slika Isusova djelovanja sve do darivanja do kraja, do smrti na križu, nego bi trebala biti slika i uzor našega kršćanskoga života.

Misa Večere Gospodnje u Rijeci

Misu večere Gospodnje s obredom pranja nogu na Veliki četvrtak 6. travnja u najstarijoj riječkoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić.

Na obred pranja nogu odazvali su se volonteri Tranzitnog punkta za migrante koji se nalazi uz riječki željeznički kolodvor.  Nakon propovijedi, nadbiskup Uzinić simbolično je oprao noge dvanaestorici ‘apostola’ zahvalivši im na svemu što čine. Među njima bilo je onih koji pripadaju drugoj vjerskoj zajednici, kao i onih kojima vjera nije bliska, no u zajedništvu su, slijedeći Isusov primjer ljubavi, zauzeti u skrbi za migrante.

„Isus je svojim životom poslao poruku koja se zove Evanđelje. To je poruka da nas Bog ljubi ovakve kakvi jesmo i da nas ljubi do kraja, do toga da je spreman kleknuti pred naše noge i učiniti se našim slugom, oprati nam noge. Ljubi nas tako i toliko da će svoje ruke raširiti na križu da bi mogao zagrliti svakog čovjeka i u svakom čovjeku prepoznati ljubljeno Božje dijete, svoga brata i prijatelja. Ta poruka nas povezuje s drugom porukom, a to je poziv. Bog sa svakim od nas ima poziv, a to je poziv ljubavi.“ Bog nas je pozvao na život jer nas ljubi. Nakon što smo razumjeli da nas Bog ljubi, trebamo se odazvati na tu ljubav i dopustiti Bogu da nas može ljubiti, oprati nam noge. Dakle, poziv je da Bogu, koji nam poručuje da nas ljubi, otvorimo vrata svoga srca, da se otvorimo njegovoj ljubavi, poručio je nadbiskup.

Misa Večere Gospodnje u Gospiću

Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 6. travnja 2023. u gospićkoj katedrali Navještenja BDM predvodio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.

“Tko u svom srcu nosi Isusovu ljubav, na sigurnom je putu. Neće zastraniti bez obzira na sve slabosti koje ima. Tko u srcu njeguje Isusovu ljubav, taj ima pristup euharistiji, a euharistija umnaža snagu te ljubavi, a to je onda jamstvo da nas životne nevolje neće nikada slomiti”, istaknuo je biskup Križić u svojoj homiliji.

Misa Večere Gospodnje u Vojnom ordinarijatu

Misa Večere Gospodnje i obredi Velikog četvrtka proslavljeni su 6. travnja u Vojnom ordinarijatu na zagrebačkom Ksaveru. Misu predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan, objavljeno je na mrežnoj stranici Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

Na večernjoj misi, misi Večere Gospodnje, spominjemo se Isusove Posljednje večere koju On blaguje sa svojim učenicima uoči svoje muke i smrti. To je dirljiva, jedinstvena, oporučna večera, sa snažnom i trajnom porukom, u kojoj se objavljuju velika Božja obećanja, istaknuo je. „Do toga je trenutka Savez Boga s njegovim narodom predstavljalo janje koje je prinošeno na žrtvenome oltaru i posluženo na tradicionalnoj pashalnoj gozbi za cijelu obitelj. Sada je janje prikazano za žrtvu sam Krist. ‘Ovo je novi Savez u mojoj krvi’. Tijelo Kristovo nova je gozba koja okuplja svu djecu Božju. U dvorani posljednje večere, Isus unaprijed u sakramentalnom obliku vrši žrtvu koju će sljedećeg dana podnijeti na Kalvariji: prinosi i žrtvuje Ocu samoga sebe, svoje tijelo i svoju krv, kao žrtveno janje koje označava novi i konačni Savez između Boga i ljudi, Savez koji će osloboditi sve od ropstva grijeha i vječne smrti.“

Misa Večere Gospodnje u krčkoj katedrali

Misu Večere Gospodnje s obredom pranja nogu dvanaestorici župljana Župe Krk, na Veliki četvrtak 6. travnja, predvodio je u krčkoj katedrali biskup Ivica Petanjak.

„Pokušajmo se u duhu smjestiti u dvoranu Posljednje večere. Pri tome pokušajmo zaboraviti sve one umjetničke slike koje prikazuju Isusa gdje sjedi za stolom sa svojim učenicima, jer tada se nije sjedilo za stolom nego se ležalo ispruženo (potrbuške) oko stola – jela koje se blagovalo. Biti ispružen za zajedničkim stolom značilo je biti slobodan. Židovi su taj običaj preuzeli od Grka, a Grci od Perzijanaca. Poslije svake pobijede nad neprijateljem slavilo se ispružen oko stola. Taj su običaj preuzeli i Rimljani, s tim da su kod Rimljana i žene mogle tako blagovati, a kod Židova samo muškarci. U takvom položaju i opuštenoj i svečarskoj atmosferi kojom se slavi Pasha kao spomen-čin izlaska iz egipatskog ropstva, Isus kaže: Došao je moj čas. Došao je čas moje proslave. Što za Isusa znači čas proslave? Potpuna objava i potpuno otkrivanje lica Božjega“, dodao je.

Misa Večere Gospodnje u Zadru

Misu Večere Gospodnje u spomen ustanovljenja euharistije i svećeništva, s obredom pranja nogu 12 predstavnika župa, na Veliki četvrtak, 6. travnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Misa Večere Gospodnje na Veliki četvrtak predstavlja ulazak u dvoranu Posljednje večere i sudjelovanje u velikom daru kojeg je Isus ostavio svojim učenicima kako bi ostao s njima do svršetka svijeta, rekao je nadbiskup Zgrablić.

Čovjek duboko čezne za životom i ima otklon od smrti. „Kada Isus govori o životu vječnom u kontekstu svoje smrti i svoga ‚časa‘, o onom životu po kojem se proslavlja Otac i Sin, onda govori o autentičnom životu, istinskom, životu u kojem se ispunjavaju i sve čežnje za životom ljudskog srca; onaj život koji je u punini. Život kojega prekida smrt nije u punini život. Kad govori o životu vječnom, Isus ne misli samo na život poslije smrti, nego na život koji se može oduprijeti smrti i koji može i mora započeti već na ovome svijetu. Samo ako sada živimo autentičnim životom, punim životom, životom kojega ni smrt ne može prekinuti, onda već živimo punim, vječnim životom“, poručio je zadarski nadbiskup.

Kako ostvariti takav život kazuje nam Isus: „A ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga i istinitog Boga i koga si poslao – Isusa Krista“ (Iv 17, 3).

Misa Večere Gospodnje u Đakovu

Misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak 6. travnja u đakovačkoj katedrali predvodio je pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić.

Biskup Ćurić u propovijedi je istaknuo važnost Velikoga četvrtka. „Vjerujem da svatko od nas osjeća kako je posebna ova večer. U tjednu kojeg nazivamo velikim, svetim. Kao da s cijelom Crkvom želimo poručiti, ali najprije i sami doživjeti, da je riječ o nečem izvanredno važnom, da je riječ o nečem što u navještaju i iskustvu naše kršćanske vjere prodire najdublje u njezinu istinu, objavljuje ju, pokazuje i svjedoči. I ujedno dotiče naša ljudska srca i živote nekako najbliskije i najživotnije, i to posve osobno, u onom najintimnijem sjedinjenju – jer ćemo blagovati samoga Krista. Da, velika je svetost u ovoj večeri, kad u godišnjem spomenu, s određenom još većom osjetljivošću nego li to činimo kroz nedjelje i sve ostale dane liturgijske godine, želimo razmatrati i doživjeti ‘Večeru Gospodnju’, posljednju koju je htio blagovati sa svojim učenicima prije svoje muke i smrti, i slavnoga uskrsnuća“, rekao je.