Dr. Katarina Marušić, istaknula je važnost razgovora o vlastitim osjećajima u ovoj ugrozi jer tako možemo rasteretiti anksioznost i negativne podražaje koje nosimo u sebi. “Kad se govori o stanju koje se stvorilo oko koronavirusa govori se o posljedicama odnosno o reakcijama na taj stresor. Tu se mogu razvijati neke akutne krizne reakcije, prilagodbe kroz duže vrijeme a možemo govoriti i o PTSP-u. Psihičko zdravlje bude više dotaknuto kod onih ljudi koji nisu pozitivni, ali su preplavljeni informacijama koje neprestano dolaze do nas, a tiču se pandemije. Zahvaćene su sve dobne skupine. Prošlog tjedna sam bila na simpoziju gdje sam čula zastrašujuću informaciju da čak 10% djece zadovoljava kriterij za PTSP usred izolacije i samoizolacije. Dakle, čak su djeca zahvaćena”, naglasila je dr. Marušić.

Posebno bih istaknula stariju populaciju koja više nema takvu pristupačnu skrb jer im je bolnica postala rizično mjesto gdje lako mogu dobiti virus i oboljeti.

Ljudima koji su stariji i koje bismo prije primali na naš odjel psihogerijatrije, sad nastojimo koliko god možemo više liječiti ambulantno kako bi se izbjegla izloženost ugrozi virusa. Što se tiče srednje dobi, tu se može vidjeti osjetljivost te skupine. Kod onih ljudi čije su ličnosti vulnerabilnije na stres postoji cijeli spektar reakcija. Ne bih rekla da je to posljedica korone, već splet svih okolnosti jer naš grad je pogodio potres i bilo je prisutno mnogo stresora,” rekla je dr. Marušić.

Na pitanje je li zabilježen rast broja ovisnika dr. Katarina Marušić podijelila je s nama podatak o porastu broja ovisnika za čak 30 %. Zabilježen je porast broja ovisnika koji su se akutno intoksicirali. Zanimljivo je reći da ima mladih ljudi koji se javljaju na prvi pregled zbog tek započete konzumacije psihoaktivne tvari. Mladi ljudi lakše dolaze do droge, dok stariji ovisnici imaju problema doći do supstitucijske terapije pa se u tom smislu kompenziraju koristeći te tvari. Za vrijeme locdowna više su bili zastupljeni sedativi, alkohol i marihuana, a za vrijeme ljetnog razdoblja počeo se više konzumirati kokain, ectasy i ponovno mladi lakše dolaze do tih tvari. Zanimljivo je da žene više konzumiraju sedative i alkohol i da ovisnici u susretu s Covid-om pokazuju težu kliničku sliku i češće završavaju sa smrtnim ishodom od onih koji nemaju dijagnozu ovisnosti, spomenula je dr. Marušić.

Anksioznost nije uvijek loša. Postoji normalna anksioznost uslijed svakodnevnih životnih situacija. Problem je kada se javi patološka anksioznost koja traje dugo ona nas tada blokira, paralizira i kontrolira. U tom slučaju uvijek se može javiti za pomoć stručnjacima, ali možemo se i osvrnuti na okolinu jer smo se svi našli u istoj situaciji.

Lako možemo naći oko sebe ljude koji osjećaju približno ono što i sami osjećamo i važno je razgovarati o osjećajima. Na taj način se možemo rasteretiti i osjećati bolje”, istaknula je naša sugovornica.

“Postratraumatski stresni poremećaj obično vežemo uz Domovinski rat i posljedice za naše branitelje, no PTSP  se javlja usred neke ekstremne traume za razliku od nekih akutnih kriznih situacija koje su kratkotrajnije. PTSP se može javiti i sa odgodom. Češće se javlja usred trauma koje su neprirodne, ali moramo biti spremni na mogućnost pojave i zbog koronakrize”, istaknula je Marušić.

“Kad imamo neki problem koji nas je potpuno preplavio poput anksioznosti koja može paralizirati i onemogućiti da ne sudjelujemo u svakodnevnim aktivnostima to je trenutak kada treba razmisliti o traženju stručne pomoći. Kod nekoga će biti dovoljan razgovor, netko će morati doći i do anksiolitika ili hipnotika za spavanje. Ne treba to gledati kao neko poražavajuće iskustvo. To može biti tranzitorno i osoba se uskoro obično vraća svojim svakodnevnim zadacima. Bilo bi dobro ništa ne uzimati sam i na svoju ruku, a pogotovo ako već uzimamo lijekove i terapiju zbog interakcije s drugim lijekovima o čemu bismo se svakako trebali posavjetovati s liječnikom i drugim specijalistima. Što se tiče informacija koje do nas pristižu, mislim da je važno da primamo točne i nedvosmislene informacije. Imamo dojam da se neprestano šalju dvostruke poruke. Ta situacija može pojačavati anskioznost i to je problem. Važno je da primamo informacije s rezervom i kritički razmišljamo o informacijama koje nam dolaze” naglasila je dr. Katarina Marušić.

Mi koji smo vjernici imamo dodatni izvor utjehe. Postoji Onaj koji je iznad svega i mi tu imamo zaista veliku mogućnost crpiti snagu.

Mislim da se ne trebamo plašiti informacijama o psihičkim poremećaja koji su Covid pozitivne. To postoji, čak je i logično da se naš mozak uključi u cijeli taj proces, ali mi ne znamo kako će tko odreagirati. Vjerojatno je da se to javlja koje ili imaju komorbiditete, starije životne dobi ili u podlozi imaju ovisnost o alkoholu pa je taj mozak oštećen već kroz godine konzumacije alkohola. Ovaj virus napada nas sa svih strana, ali mislim da je struka spremna i na to i ne treba ga se bojati.

Zrelije osobe iskoristit će ovo vrijeme krize za pomoć drugima. Humor tu može mnogo pomoći i od izuzetne je važnosti za naše psihičko zdravlje.

Nadalje, dr. Katarina Marušić istaknula je da su “zdravstveni djelatnici najodgovorniji i moraju biti dosljedni i jasni te slati razumljive poruke ljudima. Važno je ostati u kontaktu s drugim ljudima. Ljudi koriste razne mehanizme nošenja s ovom ugrozom, od onih manje zrelih poput poricanja ili potiskivanja, neki racionaliziraju, neki puni projekcija kojima optužuju druge. No, ima i onih koji imaju zrelije mehanizme obrane poput veće okrenutosti drugima. Zaista, neki ljudi koji su zrelije kapacitirani iskoristit će to za činjenje dobra drugima. Neki se koriste humorom. Humor je itekako važan.”

Na pitanje kako pomažu korisnicima u ovoj krizi odgovorila je da je u njihovoj klinici pokrenuto izvanbolničko psihijatrijsko liječenje. Na taj način se može telefonski dobiti psihijatra i posavjetovati se. Moguće je doći do stručnjaka i videovezom i malo se umiriti.