Don Živko je velika, moglo bi se reći i legendarna, figura života Crkve u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. Porijeklom s Paga, stjecajem okolnosti, rođen je 12. prosinca 1930. u Splitu. Od djetinjstva aktivan u mladim križarima u Pagu, upijao je katoličke ideale od svoga učitelja i duhovnika don Jose Felicinovića. Kao svećenički kandidat studirao je teologiju u Zagrebu, a onda se tijekom služenja vojnog roka u Nišu zaljubio u svoju buduću suprugu Maricu Radenković, s kojom će odgojiti petero djece. Po povratku u Zagreb, bračni par Kustić otišao je u podstanare, a on je apsolvirao matematiku i fiziku te počeo raditi honorarno kao nastavnik.

Svećeništvo

No zagrebački nadbiskup koadjutor Franjo Šeper dalekovidno je don Živku omogućio nastavak studija teologije. I nakon crkvenog vjenčanja, 4. svibnja 1958. don Živko je zaređen za svećenika grkokatoličke Križevačke eparhije.

S kardinalom Šeperom – Arhiv Glasa Koncila

Raspoređen je prvo u žumberačku grkokatoličku župu Mrzlo Polje, pa u Sošice. Susjed preko brda bio mu je Franjo Kuharić, a otada je datiralo i njihovo prijateljstvo. Zagrebački nadbiskup kardinal bl. Alojzije Stepinac, pritvoren u nedalekom Krašiću, poručio mu je da je proučio njegov slučaj i da mu čestita.

Glas Koncila

U vrijeme Drugoga vatikanskog koncila u Zagrebu je pokrenut bilten Glas s Koncila, koji je kasnije postao dvotjednik, a 1985. i tjednik Glas Koncila. Kustić je angažiran već 1963., prvo kao suradnik, potom i urednik, a od 1972. do 1993. i kao glavni urednik. Gotovo trideset godina pisao je nepotpisane redakcijske komentare u kojima je promišljao aktualna pitanja iz života Katoličke Crkve u doba komunizma.

Don Živko s kardinalom Bozanićem / foto: Patrik Macek/PIXSELL

Osvrtao se na različite probleme koji su pritiskali slobodu vjeroispovijesti, položaj vjernika, svećenika i laika, u okvirima socijalističkoga samoupravnog socijalizma i javno proklamiranog ateističkog svjetonazora u hrvatskom i jugoslavenskom društvu. Ti su komentare sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća bili otvoreni izazov tadašnjem političkom establishmentu, tako da su čak tri broja Glasa Koncila iz 1972. i 1973. zabranjena i nikada nisu ugledala svjetlo dana.

Pokretač velikih inicijativa i obilježavanja katoličkih jubileja

Don Živko, kako su ga svi zvali, bio je (su)pokretač mnogih inicijativa i idejni začetnik velikih nacionalnih katoličkih okupljanja, od Solina 1976. i obilježavanja jubileja Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, kojim je započeta proslava Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, sve do završetka spomenute proslave na Nacionalnom euharistijskom kongresu u Mariji Bistrici 1984. godine.

Don Živko je radio sav novinarski posao / Arhiv Glasa Koncila

Cilj svih spomenutih okupljanja bio je podići vjersku i nacionalnu svijest među hrvatskim katolicima, ali i pokazati, hodom po rubu tada dopuštenih okvira, snagu Crkve i domoljublje hrvatskog naroda.

Pokretanje Informativne katoličke agencije

Tijekom boravka u Njemačkoj don Živko je, s mons. Vladimirom Stankovićem, uspio naći donaciju za osnivanje Informativne katoličke agencije (IKA) koju je pokrenuo 1993. te je, sve do 1999., bio i njezin prvi glavni urednik. U toj agenciji Kustić je postavio standarde, primjenjujući strogu neutralno faktografsku formu agencijskog novinarstva te ograničavajući njezin sadržaj isključivo na crkvene i religijske vijesti.

Portret don Živka Kustića / Arhiv Glasa Koncila

Kao pokretač raznih inicijativa (osnivanje Kršćanske sadašnjosti, pokretanje Vjeronaučne olimpijade, izdavanje Maloga koncila, utemeljenje Informativne katoličke agencije i brojne druge), Kustić je bitno zadužio Crkvu u Hrvatskoj i cjelokupno hrvatsko društvo, nastojeći evanđeoske vrijednosti ucjepljivati u svaku poru našega crkvenog, društvenog, gospodarskog, političkog i kulturnog života.

U uredništvu Maloga koncila / Arhiv Glasa Koncila

Bolest ga je prikočila, ali ne i zaustavila

Kada se posve povukao od posla i kada je sa suprugom Maricom odselio u Dom za starije osobe u Klaićevoj ulici u Zagrebu (gdje je, dokle god je mogao, služio i kao kapelan), prihvatio je za jedne dnevne novine pisati dnevnu kolumnu “Jutarnja propovijed”. U njoj je kombinirao uobičajenu dnevnu homiliju uz zadani pasus Evanđelja s komentarima aktualnog trenutka – upravo ono što je na svojim jutarnjim misama u Domu sv. Marte kao praksu, godinama kasnije, uveo papa Franjo.

Na proslavi 50. obljetnice Glasa Koncila / Arhiv Glasa Koncila

Ovaj dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila, grkokatolički svećenik i teolog, vrstan propovjednik i pastoralni djelatnik, jednom riječju legenda hrvatskoga katoličkog novinarstva, nakon duge i teške bolesti preminuo je u Zagrebu 18. srpnja 2014., ostavivši za sobom četvero od petero djece, četrnaestero unučadi te brojnu praunučad.

Don Živko, počivajte u miru Božjemu!