Misnim slavljem u Katedrali sv. Petra u subotu 1. lipnja 2024. započeo je Festival Biblije. Misu je predvodio dr. Ivan Benaković, nadbiskupijski povjerenik za biblijski pastoral i profesor biblijskih znanosti na đakovačkom KBF-u. U koncelebraciji su bili dr. Anđelo Maly, profesor Svetoga pisma na KBF-u u Zagrebu te Antun Nikolić, župni vikar u Đakovu. Mješoviti zbor Župe Dobrog Pastira u Đakovu na čelu s orguljašem i voditeljem zbora Ivanom Rakoncom predvodio je liturgijsko pjevanje.
U uvodu u euharistijsko slavlje dr. Benaković se obratio sudionicima kao prijateljima jer mnoge od njih poznaje te je izrazio svoju radost zbog velikog broja okupljenih na Festivalu Biblije te pojasnio smisao Festivala Biblije: „Doista želimo staviti Božju riječ u središte našega života. Želimo da Božja riječ prožima sve ono što živimo i sve ono što jesmo.“
Nakon naviještenih misnih čitanja dr. Benaković je u homiliji između ostaloga tumačio zašto nam je Bog ostavio Božju riječ te je rekao: „Vrlo je jednostavan odgovor na to pitanje. Sve ono što mi možemo znati o Bogu: tko je Bog, kakav je Bog? Bog je izrekao o samome sebi u Pismima, u Svetome pismu. Zato je prva Crkva Božju riječ stavljala u centar.“ Pojasnio je dr. Benaković da Crkva i danas živi od riječi Božje i od Kristova tijela. Taj misterij moguće je shvatiti jedino čitanjem Pisama i razmatranjem osobe Isusa Krista. Festival Biblije ima svrhu zajednički se učiti da je prvi izvor za kreiranje slike o Bogu, o onome tko je Bog i kakav je Bog upravo biblijska, Božja riječ.
Kriza našega društva je napuštanje autoriteta koji su temelji za kreiranje objektivne istine o čovjeku. Ne može biti nekoliko istina, a Isus je za sebe rekao Ja sam put, istina i život! Tko ostaje na tom putu ostaje u istini. To je moguće poznavanjem, meditiranjem i razmatranjem sv. Pisma, osobe Isusa Krista i apostola odnosno izgrađivanjem biblijske duhovnosti.
Govoreći o slici današnjega čovjeka dr. Benaković je rekao: „Zato što nismo dovoljni poznavatelji Pisama, biblijske svete Riječi često nam Krist izmiče ispred nosa. Ne možemo ga prepoznati u našem zajedništvu među ljudima, tamo gdje se krećemo. Riječ nas uči kako ćemo prepoznati Krista u svojoj životnoj stvarnosti.“
Propovjednik je govorio o Bogu koji se otkriva samo čistome srcu, samo čovjeku koji nešto čini iz moralnih razloga, dobrih pobuda. Jedino ponizni čovjek koji je na koljenima, njemu se Bog otkriva i on kaže Bogu „da“ i živi istinski radostan život. Život postavlja puno pitanja. No ne trebamo automatski odmah dobiti odgovore, niti ćemo to ikada apsolutno znati jer je ljudska spoznaja ograničena. Zaključujući homiliju dr. Benaković je rekao: „Danas smo ovdje jer ljubimo Boga, ljubimo Crkvu, ljubimo istinski Pismo po kojemu nam Bog kazuje, ali temeljni razlog spoznat ćemo kasnije ako budemo istinski osluškivali Boga koji nam svakoga dana progovara u riječi Božjoj ali isto tako i putem iskustava u svakodnevici svega onoga što živimo, radimo i što jesmo.“
Uz obećanje Božjeg mira Pavao izražava i određenu dinamiku nade koje se ostvaruje u Kristovoj prisutnosti.
Nakon misnoga slavlja dr. Benaković je sudionicima predstavio arhitektonsku, sakralnu i kulturnu baštinu đakovačke katedrale. Festival Biblije nastavljen je u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici predavanjem o temi „Biti radostan unatoč žalostima života. Pavlove smjernice za radostan život“ kojega je održao doc. dr. sc. Anđelo Maly. Predavanje je temeljio na biblijskom tekstu poslanice Filipljanima 4, 2-9. Između ostaloga je govorio o radosti sv. Pavla čija radost izrasta iz životnih situacija. U progonima i u nevoljama Pavao je bio radostan. Pojam radosti je prisutan u svim njegovim poslanicama. U odabranom dijelu poslanice dominiraju teme: spominjanje knjige života, Gospodinova blizina sadašnja i buduća, radost i poziv na radost.
Kršćanska radost nije nešto prolazno već kršćanska radost mora biti orijentirana i motivirana prema Gospodinu, uvijek i u svakoj prilici. To je najemotivniji poziv na radost u Pavlovim poslanicama. On piše iz zatvora i zato ju Filipljani doživljavaju jako snažno. Dvostruki naglasak na radosti proizlazi iz njegovog osobnog iskustva, njegova poznavanja moći Kristova uskrsnuća i sudjelovanja u njegovim patnjama. Radost je ovdje povezana s vrlinom pravednosti i hrabrosti. Radost ima svoje korijene u spasenju. Isto tako Pavao poručuje Filipljanima da se ne brinu jer bilo kakva briga suprotna je radosti. Nadalje Pavao opisuje Božji mir koji je iznad svakog razuma i nadilazi ljudsku inteligenciju, da je to snaga koja odvraća od zabrinutosti. Uz obećanje Božjeg mira Pavao izražava i određenu dinamiku nade koje se ostvaruje u Kristovoj prisutnosti.
Prihvaćanje životnih događaja i stvarnosti sa kreativnom pokornošću koje donose čas užitak, a čas strahote. Radost omogućuje da kroz sve vidimo Gospodina koji je iznad svih događaja.
Dr. Maly je nadalje govorio da je Gospodinova blizina usko povezana s ispravnim razmišljanjem i radovanjem u Gospodinu. Radost se tako očituje kao osobna dimenzija spasenja uz koju je obećana i ona unutarnja. Kod Pavla je radost dar Duha Svetoga koja po važnosti dolazi odmah nakon ljubavi. Riječ je tu o radosti koja nema previše veze s prolaznošću i krhkošću ljudskoga života već ima Božanski, nadnaravni izvor. Radost se postavlja kao plod Duha za čovjekovu nutarnju slobodu.
Dr. Mali je na kraju zaključio da je radost za Pavla razumijevanje postojanja koje omogućuje prihvaćanje i euforije i depresije. Prihvaćanje životnih događaja i stvarnosti sa kreativnom pokornošću koje donose čas užitak, a čas strahote. Radost omogućuje da kroz sve vidimo Gospodina koji je iznad svih događaja.
Riječ nas uči kako ćemo prepoznati Krista u svojoj životnoj stvarnosti.
Uslijedila je rasprava i pitanja prisutnih na koja su naizmjence odgovarali dr. Maly i dr. Benaković. Sudionici su izrazili zadovoljstvo predavanjem i temom radosti te ju kroz dodatna pitanja pokušali povezati sa svojim životom i življenjem riječi Božje. Festival Biblije organiziralo je Povjerenstvo za biblijski pastoral Đakovačko-osječke nadbiskupije na čelu s dr. Benkovićem i vrhunac je biblijskih duhovnih susreta koji su tijekom pastoralne godine organizirani po dekanatima Nadbiskupije.