U osnovne škole u Hrvatskoj uvodi se cjelodnevna škola koja će obuhvatiti sve učenike od 1. do 8. razreda. Riječ je o najvećoj promjeni u hrvatskom školstvu u zadnjih nekoliko desetljeća, a program će se od jeseni eksperimentalno provoditi u 50 osnovnih škola u iduće četiri godine, nakon čega bi se cjelodnevna škola uvela u sve škole. Kao i svaka reforma i ova je naišla na otpor kod dijela učitelja, roditelja i stručnjaka. Što sve čeka našu djecu, ali i nastavnike, jesu li kritike opravdane te je li reforma dobro pripremljena; razgovaralo se u Argumentima HKR-a.
Nakon što je Ministarstvo predstavilo projekt cjelodnevne škole u manje od tjedan dana na e-savjetovanje stiglo je više od 800 komentara. Objavljena su i brojna otvorena pisma. Oko četiri tisuće učitelja dosad je potpisalo peticiju s porukom da žele reformu, ali ne ovakvu. Komentirajući reakcije i pristigle kritike, posebni savjetnik ministra obrazovanja za cjelodnevnu školu prof. dr. sc. Josip Burušić pozvao je sve roditelje, učitelje, ravnatelje i osnivače škola da kroz iduće četiri godine koliko će trajati eksperimentalni program, izreknu svoje mišljenje o svim aspektima cjelodnevne škole kako bi se sve što se nije pokazalo dobrim promijenilo prije nego što se uvede u sve osnovne škole. “Ovo je nacionalna šansa da se i u obrazovnom smislu maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svim bilo bolje”, istaknuo je.
“Ovo je nacionalna šansa da se i u obrazovnom smislu maknemo s Balkana i približimo razvijenim zemljama kako bi nam svim bilo bolje”
Za projekt nadogradnje, rekonstrukcije i opremanje škola da bi mogle uvesti jednosmjensku nastavu koja je preduvjet za projekt cjelodnevne škole, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđeno je čak dvije milijarde i 280 milijuna kuna. Učenici bi u osnovnim školama bili od 8 do 14 ili 15 sati, a u tom obveznom dijelu bi se izvodila redovna nastava te pisala domaća zadaća, dok bi nakon ručka i odmora izvanastavne školske aktivnosti trajale do 17 sati.
Predsjednik školskog sindikata Preporod Željko Stipić smatra kako taj veliki zahvat u hrvatski obrazovni sustav nije kvalitetno pripremljen te inzistira da se nositelje reforme, odnosno nastavnike, cjelovito informira o promjenama, kao i da se i učiteljsko vijeće pita za mišljenje u školama koje će eksperimentalno uvesti taj program.
Prof. dr. sc. Neven Hrvatić s Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti Fakulteta hrvatskih studija ističe kako cjelodnevnom školom, škola u odgojnom smislu napokon dobiva mjesto koje joj pripada. Zbog današnjeg stila života i radnog vremena uvelike će olakšati roditeljima koji su snosili preveliki teret i u financijskom smislu i oko školskih obveza. Više pogledajte u samoj emisiji: