Ideja blagopokojnog gospićko-senjskog biskupa u miru dr. Mile Bogovića je naišla na plodno tlo u Ličko-senjskoj županiji, kod državnih dužnosnika i u državnim tijelima, u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj te u nacionalnim kulturnim ustanovama u čije područje djelovanja pripada ovo pitanje, piše na mrežnoj stranici Crkve hrvatskih mučenika – Udbina. 

Upoznajte neke od simbola tamošnje veličanstvene Crkve hrvatskih mučenika, koja je ujedno i hrvatsko nacionalno svetište. Crkva je zamišljena kao skupno mjesto svih hrvatskih stradanja i muke hrvatskog naroda do ostvarenja svoje države i slobode.

Crkva hrvatskih mučenika / Foto: chm-udbina.com.hr

Višeslavova krstionica i krštenje Hrvata

Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje hrvatski knez Višeslav, a jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka. Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u Ninu, u baptisteriju. Krstionica je isklesana iz bloka mramora te ima šesterostranični oblik.

Uz rub krstionice teče latinski natpis koji u prijevodu glasi: “Ovaj izvor naime prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava i to u čast Sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.”

Ovaj izvor naime prima slabe da ih učini prosvijetljenima!

Prema izvješćima crkvenih vizitacija iz 1579., 1603. i 1670. u Ninu se doista nalazila krstionica koja opisom odgovara ovoj Višeslavovoj. Odljev krstionice poklonila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U Crkvi hrvatskih mučenika ona simbolizira početke kršćanstva u Hrvata. Zato je stavljena u središte crkvene lađe, ispod kupole koja simbolizira nebo. Kroz staklo oko nje prodire iz “neba” svjetlo koje pada u kripti na sarkofag hrvatskih mučenika.

Višeslavova krstionica / Foto: chm-udbina.com.hr

Oltar s moćima kardinala Stepinca

Oltar je prema projektu Ivana Šaška i Radoslava Bužančića izradio Stipe Vrandečić iz Pučišća (Brač). Masivnog je podnožja, korpus je obložen kamenom pločom te pokriven monolitnom kamenom pločom. Prednja i bočne stranice ukrašene su pleternom ornamentikom; s prednje strane je 12 kružnih lozica ispunjenih cvjetnim ukrasima i Salamonovim čvorom, što simbolizira 12 apostola.

U središtu je postavljena kamena transena s kristogramom, s istaknutim glagoljskim slovom M(učenici). Naime, prema nekim poznavateljima glagoljice, sva su glagoljska slova izvedena iz kristograma, u smislu da je Krist izvor svake mudrosti. Transena je ujedno poklopac spremišta za kovčežić s ostacima mučenika bl. Alojzija Stepinca. U podnožju je uklesan uglatom glagoljicom citat iz Evanđelja po Ivanu: Bolše see lxbvi niktože imatq neže da dušu svox položitq kto za drugi svoe (Iv 15, 13) – Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.

Oltar s moćima kardinala Stepinca / Foto: chm-udbina.com.hr

Preslica – križ početak nove kulture

Preslica na pročelju nalik je onoj u prvoj hrvatskoj katedrali u Ninu. Stilizirana je tako da prostor za četiti zvona ima oblik križa i glagoljskog slova a. Tvorci glagoljice su, naime, željeli stvoriti novo pismo koje bi i oblicima govorilo kako svaka prava mudrost ima svoje izvorište u Bogu i Isusu Kristu. Prema nekim autorima, sva glagoljska slova mogu se izvesti iz kristograma koji se pojavio na nebu caru Konstantinu s natpisom: “U ovom ćeš znaku pobijediti”. Taj događaj povjesničari različito tumače, ali ne bi trebalo sumnjati da je križ uzet kao prvo slovo glagoljske azbuke.

Preslica / Foto: chm-udbina.com.hr

Branimirov portal s križem

6. lipnja 879. papa Ivan VIII. uputio je pismo hrvatskom knezu Branimiru u kojem među ostalim piše: “Kada smo naime na dan Uzašašća Gospodinova služili misu na žrtveniku sv. Petra, digosmo ruke uvis i blagoslovismo tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vladati zemaljskom kneževinom.”

To je prvo međunarodno priznanje hrvatske države. U to vrijeme nije bilo u poznatom svijetu jače ustanove i većeg autoriteta za priznanje državne suverenosti. Od Branimirova vremena Hrvatska je bila definitivno prema Zapadu i zapadnom kršćanstvu. U Sopotu kraj Knina pronađen je zabat s križem prema kojem je izrađen gornji dio portala glavnih vrata na Crkvi hrvatskih mučenika.

U sredini zabata je Branimirov križ koji je već postao simbol našeg kršćanstva. Na potpornim stupovima portala stoje godine: 879. i 2010. Prva označuje godinu prvog priznanja hrvatske države, a druga godinu dovršenja portala.

Branimirov portal s križem / Foto: chm-udbina.com.hr

Krbavski križ

S početka 13. stoljeća sačuvan je križ koji se obično naziva Zlatni križ krbavskih biskupa. Po svoj prilici je pripadao prvom krbavskom biskupu Mateju Maruti. Budući da je u novije vrijeme čuvan u vinodolskom Bribiru, neki nazivaju Bribirski križ. Onamo je svakako došao s povlačenjem krbavskog biskupa i njegova kaptola najprije u Modruš (1460.) a u godini Krbavske bitke u Vinodol (1493.). Njegovo seljenje poklapa se s brojnim povorkama Hrvata koji su pred Turcima napuštali svoje domove i zavičaje i tražili drugdje sklonište i krov nad glavom. Krbavski križ uzet je kao simbol raseljavanja Hrvata, ali i simbol povezanosti iseljene Hrvatske s maticom domovinom. Metalni lik toga križa nalazi se na svetohraništu.

Krbavski križ / Foto: chm-udbina.com.hr

Ivan Pavao II.

Trg ispred crkve obilježen je spomenikom papi Ivanu Pavlu II., a kip je djelo akademskog kipara Slavena Miličevića iz Zagreba. Papa Ivan Pavao II. dao je povod za gradnju Crkve hrvatskih mučenika kada je na pragu trećeg tisućljeća poručio svim narodima: Neka narodi ne prepuste zaboravu one koji su pretrpjeli mučeništvo. Te riječi stoje u podnožju kipa.

Kip predstavlja Papu kako prelazi preko praga tisućljeća s uzdignutim križem kao znakom nade za bolju budućnost. Najvrjednije je znanje umjeti živjeti i umrijeti za druge. Na toj crti događa se pravi rast pojedinca i zajednice. Najveće ostvarenje ljudskoga bića zbilo se na Kalvariji kada je jedan ljudski život na križu položen za spasenje drugih.

Ivan Pavao II. pomogao nam je nositi teret naših križeva!

Križ koji Papa drži u rukama modeliran je prema Zlatnom križu krbavskih biskupa s početka 13. stoljeća, a pastirski štap je od istih biskupa iz 15. stoljeća. Ivan Pavao II. došao je na naše križne putove, razumio nas je i pomogao nam je nositi teret naših križeva. Doživjeli smo ga kao dobrog pastira koji nas okuplja i brani. Zato smo mu u ruke stavili pastirski štap s ovih naših prostora. Kip Ivana Pavla II. postavljen je 7. rujna 2011. na blagdan hrvatskog mučenika sv. Marka Križevčanina.

Ivan Pavao II. / Foto: chm-udbina.com.hr

Vukovarski križ

Vukovarska drama u Domovinskom ratu dovršena je u mjesecu studenom 1991. Mnogi su već u vrijeme napada na Vukovar ispravno prosudili da on nosi križ “jedne nacije”, kako bi rekao Matoš. Taj križ usjekao se u sjećanje svih onih koji su se borili i koji su se molili za slobodnu Hrvatsku. Mnogi od branitelja su poginuli bilo u samom Vukovaru bilo u raznim Ovčarama i logorima, ali će dugo živjeti u sjećanju našega naroda.

Šime Vidulin je zorno i na umjetnički način izrazio tu velebnost vukovarske patnje u križu koji je podigao u Vukovaru na obali Dunava. Osjetivši da se na Udbini gradi hram svim hrvatskim mučenicima izradio je identičan križ koji je sada u Memorijalnom parku kraj Crkve hrvatskih mučenika. Tako je na simboličan način u naš projekt ugrađeno i mučeništvo Vukovara po Vukovarskom križu, kao što su i druga mjesta našega stradanja ugrađena u zid našega ponosa po spomen kamenju s raznih stratišta i grobišta.

Vukovarski križ / Foto: chm-udbina.com.hr

Izvor: Crkva hrvatskih mučenika – Udbina