Prvi hrvatski blaženik Augustin Kažotić, kojega danas slavimo, rođen je oko 1260. u Trogiru. Narod ovog zagrebačkog biskupa pamti kao dobra propovjednika a Crkva kao plodnog teološkog pisca.
O ovom hrvatskom dominikancu za HKR je u emisiji „Aktualno“ govorio je župni upravitelj zagrebačke župe bl. Augustina Kažotića fr. Marko Bijelić. Istaknuo je kako je osobito zanimljivo slušati svjedočanstva suvremenika hrvatskog blaženika Kažotića.
„Krajem 13. i početkom 14. stoljeća Kažotić je bio dosta poznat u tadašnjim krugovima ne samo hrvatskim krajevima već i Europe zahvaljujući tome što je stekao brojna prijateljstva za vrijeme svog studija na pariškoj Sorbonni. Ta svjedočanstva govore da je Kažotić bio obilježen blagošću i strpljivošću. Imao je izrazit osjećaj za pravednost. Kad su ga proglašavali biskupom, u buli stoji da je učen i zauzet duhovnim stvarima te da je osobito spretan za vremenite stvare te ga zbog toga smatraju kompetentnim za zagrebačkog biskupa“, istaknuo je fr. Marko Bijelić.
Prema predaji, kada je 1312. Zagreb pogodila suša, upravo je na blaženikov zagovor na današnjem Trgu bana Josipa Jelačića izbio izvor vode, danas poznat kao Manduševac.
„Ta priča dolazi nam od hrvatskog povjesničara Krčelića, on nam donosi da je na Kažotićev zagovor u vrijeme suše nastao Manduševac. Tu priču treba gledati u širem kontekstu. Naime, iz pariških dana njegov prijatelj posvetio je Kažotiću ‘Upute o očuvanju zdravlja’. Pa možemo reći da je to sve povezano,“ poručio je fr. Marko Bijelić.
Blaženi Augustin Kažotić je utemeljio i katedralnu školu u Zagrebu te uveo zajedničku molitvu božanskih časova za katedralne kanonike te je posebnu pažnju posvećivao prosvjećivanju naroda i brizi za siromašne.