Godišnje na hrvatskim cestama u prometnim nezgodama pogine oko tri stotine ljudi, a statistika pokazuje da imamo 17% manje smrtno stradalih te manje teško i lakše stradalih u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

O tome i drugim temama u emisiji ‘Argumenti’ govorili su: policijski savjetnik iz Službe za sigurnost cestovnoga prometa Ravnateljstva policije mr. Miron Huljak, predsjednik Sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin, prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti dr. Rajko Horvat i savjetnik u Gradu Zagrebu i bivši šef Zagrebparkinga Mate Kraljević.

Mr. Huljak je na pitanje jeli li sada jasnije što je uzrok tragične nesreće na odmorištu kod Novske, rekao da se sve još uvijek bazira na pretpostavkama te da službenih podataka nema. “Zna se što se dogodilo, ali se još uvijek ne zna zašto se dogodilo”, kazao je Huljak.

Predsjednik Sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin je istaknuo da već deset godina upozoravaju da stanje vozača u Hrvatskoj nije dobro. Od samog početka neke stvari nisu riješene kako bi trebalo. “To je i sam obračun plače vozača, rokovi koje tržište zahtijeva. Prijevoznici moraju odgovoriti i ispuniti očekivanja, a vozači su na kraju ti koji posao trebaju odraditi.”

Želje su sve veće, rokovi sve kraći i vozači bi trebali dati sve od sebe. Pitanje je koliko oni mogu i koliko je to u realnim granicama, istaknuo je Gočin.

Predsjednik Sindikata hrvatskog vozača također je naglasio da profesionalni vozači imaju propisano radno vrijeme, koliko trebaju raditi, a koliko odmarati. To su pravila iz 1970. godine i svugdje su ista. “Problem je njihovog poštivanja”, ističe. Pravila također propisuje da vozač ni na koji način ne bi smio biti motiviran prijeđenim kilometrima. No u stvarnosti se događa da su kod velikog broja prijevoznika vozači plaćeni na postotak od prevezene robe. To znači da ako vozač ne radi, ne prima plaću, ako je na bolovanju, također nema plaću.

Situacija u Hrvatskoj dodatno komplicira činjenica da su mnogi profesionalni vozači napustili zemlju pa s manjim brojem vozača treba odraditi istu količinu posla.

‘To je nemoguće. Tržište zahtijeva brzu reakciju, no mislim da cestovni prijevoz po pitanju kadrova ne može i ne bi trebao odgovarati brzo’, zaključio je predsjednik Sindikata hrvatskog vozača Miljenko Gočin.

Tijekom turističke sezone intenzivirat će se promet na hrvatskim cestama i autocestama. Na pitanje kako povećati sigurnost, prometni stručnjak s Fakulteta prometnih znanosti dr. Rajko Horvat ističe da je prometna kultura zalog da se neće dogoditi tragedije poput one na odmorištu kod Novske. “Najveći problem je u edukaciji”, naglašava. Također ističe da je u Hrvatskoj specifično to da svi vozači poštuju propise kada prijeđu granicu Lijepe naše, jer znaju da će biti sankcionirani.

Ne može policija biti odgovorna za sve. Ako svi mi kao sudionici u prometu ne promijenimo svijest, neće biti veće sigurnosti u prometu. Da bismo postigli veću sigurnost moramo educirati, počevši od najmlađih, zaključio je dr. Horvat.

Savjetnik u Gradu Zagrebu i bivši dugogodišnji šef Zagrebparkinga Mate Kraljević je istaknuo da se video nadzor pokazao vrlo korisnim i u preventivnom i u edukativnom smislu. Na 156 pozicija u gradu postavljene su po tri kamere, a s njima se povezao MUP, kazao je Kraljević.

“Na dnevnoj bazi imamo desetak ulovljenih i kažnjenih vozača i priča se kako se u Hrvatskoj više ne može divljati kao što se moglo nekada”, kazao je mr. Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnoga prometa Ravnateljstva policije.

Kod nas se ne postavlja pitanje kako provoditi zakon, nego kako ga zaobići, istaknuo je Huljak.

Na kraju je istaknuto da je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa najznačajniji uspjeh polučio u edukaciji djece kroz akciju ‘Poštujete naše znakove’.