Osim zbog niske stope nataliteta, Hrvatska ubrzano gubi stanovništvo i masovnim iseljavanjem radnog sposobnog stanovništva, a čak polovica iseljenih je u dobi od 20 do 39 godina. To je dodatni udarac za hrvatski natalitet jer se radi o osobama u reproduktivnoj dobi. U samo pet godina Hrvatska je iseljavanjem izgubila grad veličine Splita te imamo drugu najveću stopu iseljavanja u Europskoj uniji. Istodobno, Hrvatska je ukinula kvote za zapošljavanje stranaca te novim Zakonom o strancima liberalizirala njihov ulazak na hrvatsko tržište rada. Na ta i druga pitanja u Argumentima HKR-a pokušali su odgovoriti Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske te dr. sc. Snježana Gregurović iz Instituta za migracije i narodnosti.
Ana Milićević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske iznijela je ključne razloge za iseljavanje te komentirala je li svih ovih godina došlo do pomaka na tržištu rada u smislu suzbijanja sive ekonomije i bolje zaštite prava radnika.
Istaknula je da je prvi razlog iseljavanja bila plaća, drugi razlog uvjeti rada, a tek treći nezaposlenost.
Neki pozitivni trendovi ipak se vide u zadnje vrijeme, dodala je, u smislu da je država polako postala svjesna da je nužno stvoriti pravne okvire koji će voditi uređenom tržištu rada. “Mi kao sindikati zagovaramo granske ugovore koji se proširuju, a kojima se obuhvaćaju i strani radnici u Hrvatskoj. Dakle, bez obzira u kojoj djelatnosti ih poslodavac zapošljava, on ih mora platiti prema kolektivnom ugovoru”, pojasnila je Milićević Pezelj.
Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske otkrio je s kojim se problemima mladi najviše susreću na tržištu rada, a što onemogućuje njihovo osamostaljivanje te osnivanje obitelji: “To je prije svega prekarijat, odnosno nesigurnost zapošljavanja. Mi smo mladi pred ogromnim pritiskom. Uistinu je teško planirati obitelj i budućnost ako imate neiguran posao. Često trebaju proći godine u nekoj tvrtki ili organizaciji da bi stekli kakvu takvu sigurnost”, rekao je Staković.
Snježana Gregurović iz Instituta za migracije i narodnosti upozorila je na visok postotak visokoobrazovanih među iseljenima, zbog čega gubimo razvojni potencijal te onih u reproduktivnoj dobi, što je dodatan udarac na ionako lošu demografsku sliku u Hrvatskoj.
Govoreći o potrebi kreiranja useljeničke politike s obzirom na sve veći broj stranih radnika, posebice iz trećih zemalja kao što su Indija, Bangladeš, Alžir, Filipini itd., Gregurović je rekla da niti sam dokument neće puno značiti, ako javne politike nisu usklađene; od fiskalne, zdravstvene do obrazovne. “Dobra useljenička politika znači da društvo toliko dobro funkcionira da privlači strance u zemlju. A ako je država uređena onda neće iseljavati niti domaće stanovnitštvo što je ogroman bonus za državu poput Hrvatske. Pretpostavka za dobru useljeničku politiku je dobra obrazovna i fiskalna politika, povoljna investicijska klima itd..”, zaključila je Gregurović.
Cijeli video pogledajte ovdje!