Budi dio naše mreže

Argumenti HKR-a o stambenoj (ne)politici

O tome uzmiču li stambene politike pred profitom investitora, treba li na stan u privatnom vlasništvu gledati kao na pravo ili na luksuz i što učiniti da cijene stanova ne budu previsoke, u Argumentima HKR-a 17. listopada govorili su predsjednica posrednika u poslovanju nekretninama pri HGK Lana Mihaljinac Knežević, arhitekt akademik Branko Kincl i ekonomski analitičar dr. Damir Novotny.

/ hjb

Lana Mihaljinac Knežević predstavila je situaciju na tržištu nekretnina: “Slažemo se da država pomaže građanima stjecati nekretnine. Međutim, ne slažemo se s načinom na koji su formirane, načinom na koji se subvencije uopće puštaju na tržište i kome su namijenjene. Na tržištu se definitivno u vrijeme puštanja subvencija počinje događati panika, što prvenstveno utječe na cijene i izaziva nered na tržištu. Naime, u to vrijeme cijene nekretnina skoče jer se prodavači lakše mogu ‘ugraditi’ u proračune koji kupci imaju, a onda, nažalost, cijene i ostanu tako visoke. U udruženju subvencije smatramo i diskriminatornima jer ih mogu uzeti samo kreditno sposobni građani. Komentirali smo više puta da bi subvencije trebale biti fokusirane na deficitarna zanimanja ili socijalne kategorije, ali svakako se ne slažemo s tim da subvencijom možete kupiti nekretninu bilo koje cijene, a da vam država subvencionira iznos do 1.500 eura po kvadratu ili iznos do sto tisuća.”

Lana Mihaljinac Knežević

Subvencije su dobre, ali način njihovog formiranja i korištenje je loše.

Akademik Branko Kincl je podsjetio na Europsku stambenu povelju: “Ona u prvom članku spominje ljudsko dostojanstvo, a u drugom da svaka osoba koja živi na teritoriju Europe ima pravo pristupa zdravom, pristojnom i priuštivom stanu. Također, treba se najprije uspostaviti taj socijalni moment pravednosti, a onda govoriti o raznoraznim mehanizmima, bilo tržišnim bilo drugima, koje dovode do realizacije kupnje prvoga stana.”

Socijalna pravednost iznad samo tržišnih mehanizama

Naglasio je i da bi trebalo provesti preciznu analizu socioekonomskog stanja stanovništva, kao uvjet za socijalno pravednu distribuciju stanova: “Na stan treba gledati kao na elementarnu ili egzistencijalnu čovjekovu potrebu, poput zdravstva ili školstva. Prema tome, kod stana bi ta interpretacija tržišta i tržišnih uvjeta trebala biti vrlo detaljno razrađena u odnosu na krajnji cilj ostvarivanja. Poznato je da se POS-ovi stanovi u turistički lukrativnim područjima danas iznajmljuju i koriste u potpuno druge svrhe, a bili su jedan početak koji je mogao dati puno bolje rezultate nego što je dao do sada.”

dr. Damir Novotny

Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny upozorio je da je ekonomika cijelog sektora kompleksna. Primjerice, u Zagrebu je 30% stambenih jedinica veliki mrtvi kapital, jer se u postindustrijskoj eri nisu stvorila nova radna mjesta. Dodao je da se većina investicija u situaciji kad su kamatne stope niske i ima dovoljno novca na tržištu sada kreće uzduž obale. “To je zato što u Slavoniji jednostavno nemate dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, tako da se stvaraju ogromne neravnoteže u cijenama i naravno odljev kapitala prema tim krajevima. Danas je kvadratni metar stana u Osijeku 800 eura, a u Dubrovniku možda i 8000 eura. To su ogromne razlike koje ne vidimo nigdje u Europi.”

Beč kao dobar primjer stambene politike

Svi sugovornici su kao primjer stambene politike isticali Beč, pa i Ljubljanu, a dr. Novotny se osvrnuo na situaciju u Hrvatskoj: “U ovom trenutku lokalne zajednice, naročito veliki gradovi, jednostavno ne poduzimaju dovoljno da bi osigurali komunalnu infrastrukturu i općenito uvjete za izgradnju, da se poveća ponuda kako bi se snizile i smirile cijene. Mi trebamo stanove koji su priuštivi, koji si mlade obitelji mogu priuštiti, bez obzira radi li se o kupovini ili, još bolje, o najmu. Te obitelji ne mogu sve cijeli svoj dohodak usmjeriti samo na stanovanje. To ruši cijeli koncept njihove organizacije života. Zašto to mi ne radimo, to je ozbiljno pitanje i zahtijevalo bi dosta ozbiljnu raspravu, a mislim da političke elite o tome ne razmišljaju.”

Mi trebamo stanove koji su priuštivi, koji si mlade obitelji mogu priuštiti.

A što preostaje ljudima koji nemaju vrhunska primanja? Mihaljinec Knežević je naglasila: “Svakako ostaje činjenica, i mi se kao struka s tim i slažemo, da nema dovoljno nekretnina za ljude prosječne ili niže platežne moći. Oni su već sada definitivno istisnuti s ovih nekakvih top lokacija i to nije trend samo u Zagrebu, to je trend svugdje u svijetu. Potaknut je rentijerstvom, turizmom i apartmanizacijom gradskih središta. S druge strane, to je možda i dobro jer, vidimo to i u Zagrebu i na drugim lokacijama, ljudi počinju tražiti nekretnine u drugim kvartovima osim u Donjem Gradu, Maksimiru i Jarunu.”

Nužnost dugoročnog promišljanja

akademik Branko Kincl

Mihaljinac Knežević je zaključila: “Previsoke cijene za samo određeni segment građana su loše za sve. Potrebno je dugoročno promisliti politiku stanovanja i iz raznih aspekata, socio-ekonomski razmotriti kakve su nam nekretnine potrebne. Trebalo bi stimulirati najam i raditi na infrastrukturi. Vlast bi, ustvari, trebala biti odgovorna za omogućavanje okruženja u kojem bi svi mogli kvalitetno stanovati. Ova situacija kakva je trenutno, niti je održava niti je pozitivna.”

Stambena politika, nažalost, ne ide u ‘održivijem’ smjeru i mi, kao struka, tražimo kontinuirani razvoj, a ne skokovit rast, poručila je Mihaljinac Knežević, dok je akademik Kincl zaključio da u socijalnoj stanogradnji ne koristimo dobra europska iskustva.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja