U emisiji je istaknuto da je očito da do globalnog zatopljenja dolazi zbog čovjekovog djelovanja, posebno od početka industrijske revolucije u 19. stoljeću. Mazzocco Drvar je naglasila da je, iako danas postoje velike anomalije, od ledenih zima do strašnih vrućina, sve to posljedica globalnog zatopljenja. Akademik Orlić dodao je da klimatolozi rade višegodišnje, ali i više desetljetne prognostičke modele te upozorio:

“Povoljan scenarij predviđa da će, ako se odmah jako smanji potrošnja CO2 plinova, temperatura na Zemlji porasti do 2 stupnja. Ako se ne učini ništa, da će prijeći čak i 4 ili 5 stupnjeva. To povećanje nama u Hrvatskoj možda ne zvuči dramatično, ali porastom svjetske temperature za 2 ºC otopit će se trećina himalajskih ledenjaka, a porastom od 4 ºC čak dvije trećine. To pak znači da bi od 500 milijuna do dvije milijarde ljudi moglo ostati bez pitke vode. To je jedan od glavnih utjecaja globalnog zatopljenja na čovjeka, a da ne spominjemo utjecaj na biljke i životinje.”

Što se može učiniti?

Na pitanje je li glavni uzrok globalnog zagrijavanja ugljični dioksid koji se zadržava u atmosferi i što nudi Pariški sporazum o klimi, dr. Pandžić je rekao da su se vlade dogovorile da se zagrijavanje mora ograničiti na maksimalno 1.5 ºC: “To će se postići tako da će se smanjiti potrošnja fosilnih goriva, ponajvećeg onečišćivača atmosfere, prelaskom na obnovljive izvore energije i štednjom energije. Cilj je da se do sredine ovoga stoljeća jako smanji emisija stakleničkih plinova u atmosferu.”

Znanstvenici imaju svoje područje djelovanja, političari svoje, a očuvanju okoliša možemo doprinijeti svi. Mazzocco Drvar: “Jedan od primjera je korištenje javnog prijevoza i, posljedično, manja emisija stakleničkih plinova. Drugo je korištenje obnovljivih izvora energije. Treći je reciklaža, kojoj učimo djecu u vrtićima i školama. To je potrebno dovesti do kraja, da mogu i primjenjivati ono što su naučili.”

Doprinos Papine enciklike Laudato si

Akademik Orlić je spomenuo i encikliku pape Franje Laudato si: “Enciklika je impresivna jer vrlo kratko, ali vrlo precizno iznosi najnovije znanstvene spoznaje. Naravno, prvenstveno obrađuje moralna pitanja i probleme koji izlaze iz klimatskih promjena. Oni koji su “najzaslužniji” za klimatske promjene su najrazvijenije zemlje svijeta, a najviše će nastradati zemlje u razvoju. Enciklika poziva da se ne pridržavamo samo tržišne ekonomije. Ne, Papa poziva da se oni koji su uzrokovali klimatske promjene pobrinu za one koji će najviše stradati i koji nemaju. A to je kasnije predvidio i Pariški sporazum.”