Drugi pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, od 2. do 4. listopada 1998., imao je posebno povijesno značenje zbog proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca. U četiri godine od prvog Papina pohoda Hrvatska je vratila sve svoje okupirane krajeve. Bio je to, rekao je Papa u svom govoru u zagrebačkoj zračnoj luci, nastavak putovanja iz rujna 1994.
“Hrvatska, koja je sastavni dio Europe, zauvijek je okrenula bolnu stranicu svoje povijesti te ostavila iza leđa strašne tragedije 20. stoljeća kako bi na novo tisućljeće mogla gledati sa žarkom žudnjom za mirom, slobodom, solidarnošću i suradnjom među narodima. Ovdje mi je posebno drago navesti riječi mojega prethodnika blažene uspomene Pija XII. što ih je izgovorio 24. prosinca 1939.: ‘Temeljni zahtjev pravednoga i časnoga mira jest osiguranje prava na život i neovisnost svih naroda, velikih i malih, jakih i slabih’. Te riječi čuvaju svu svoju vrijednost gledano i s obzorâ novoga tisućljeća, koje je već na vratima”, poručio je u jednom od pozdravnih govora.
Poruka mladima prvog dana
U susretu s mladima pred zagrebačkom katedralom, Papa je poručio:
“S ljubavlju se posebno obraćam tebi, mladeži, koja si se okupila u tako velikom broju dočekavši me na dolasku u vašu zemlju. Posebno mi je drago što ovo moje hodočašće počinje u znaku mladeži.
Predragi, u vama pozdravljam budućnost ovih krajeva i Crkve u Hrvatskoj. Krist danas kuca na vrata vaših srdaca: znajte ih otvoriti i primite Ga. On ima pravi odgovor na vaša očekivanja. S Njim ćete, praćeni pogledom punim ljubavi Djevice Marije, moći na stvarateljski način izgrađivati naum vaše budućnosti.
Nadahnjujte se na Evanđelju! U svjetlu ćete njegova nauka moći razvijati zdrav kritički duh za suočavanje s modnim konformizmima, te u svoju sredinu unositi novost evanđeoskih blaženstava, koja oslobađa. Naučite razlikovati dobro od zla i ne biti površni u prosuđivanju. To je ona mudrost, koja mora resiti svaku zrelu osobu.”
Hrvatska, koja je sastavni dio Europe, zauvijek je okrenula bolnu stranicu svoje povijesti te ostavila iza leđa strašne tragedije 20. stoljeća kako bi na novo tisućljeće mogla gledati sa žarkom žudnjom za mirom, slobodom, solidarnošću i suradnjom među narodima.
Beatifikacija bl. Alojzija Stepinca
Idućeg dana, 3. listopada, u hrvatskome nacionalnom marijanskom svetištu Mariji Bistrici u kojem se okupilo više od 500.000 vjernika zbio se povijesni događaj u životu Crkve i hrvatskog naroda. Papa je proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, mučenika Crkve i jednog od najvećih hrvatskih crkvenih velikodostojnika.
Predragi, u vama pozdravljam budućnost ovih krajeva i Crkve u Hrvatskoj. Krist danas kuca na vrata vaših srdaca: znajte ih otvoriti i primite Ga. On ima pravi odgovor na vaša očekivanja.
“Blaženi Alojzije Stepinac nije prolio krv u doslovnom smislu riječi. Njegova je smrt uzrokovana dugotrajnim patnjama, koje je podnio: posljednjih je petnaest godina njegova života bilo obilježeno neprekinutim nizom zlostavljanjâ posred kojih je odvažno izložio vlastiti život radi svjedočenja za Evanđelje i za jedinstvo Crkve”, rekao je Papa u Mariji Bistrici. “U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.
Tom je prilikom, između ostalog rekao: “Ne dijeli nas mnogo vremena od života i smrti kardinala Alojzija Stepinca: samo trideseto sam godina. Svima su nam poznate okolnosti ove smrti. Mnogi među nazočnima mogu iz vlastita iskustva posvjedočiti koliko su onih godina bile obilate patnje Kristove među pučanstvima u Hrvatskoj i tolikim drugim zemljama našega kontinenta. Razmišljajući danas o Apostolovim riječima iz dna srca stanovnicima tih zemalja, želimo da i u njima, nakon patnje, bude obilata utjeha raspetoga i uskrsloga Krista”.
U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.
Treći dan posjeta
Trećeg dana posjeta Hrvatskoj, 4. listopada, Papa je na splitskom Žnjanu predvodio euharistijsko slavlje u povodu proslave 1.700. obljetnice grada Splita. Papu je dočekalo oko pola milijuna vjernika među kojima je bilo i oko 50.000 vjernika iz susjedne Bosne i Hercegovine te brojni Hrvati iz ostalih zemalja. Uz žnjansku plažu bilo je usidreno oko 350 brodica među kojima i dvije vjerne kopije starohrvatskih brodova s kojih su vjernici također pratili misno slavlje.
Između ostalog, tada je poručio:
“Kršćani su u hrvatskim krajevima danas pozvani dati novo lice svojoj domovini, posebno se zalažući da se u društvu ponovno učvrste etičke i moralne vrijednosti, što su ih potkopali prijašnji totalitarizmi i nedavno ratno nasilje. Ta zadaća zahtijeva veliku snagu i odlučnu volju. A zadaća je žurna, jer bez tih vrijednosti nema ni prave slobode ni istinske demokracije. No, temeljna je vrijednost poštovanje ljudskoga života, poštivanje pravâ i dostojanstva osobe, te poštovanje pravâ i dostojanstva svakoga naroda.
Papu je dočekalo oko pola milijuna vjernika među kojima je bilo i oko 50.000 vjernika iz susjedne Bosne i Hercegovine te brojni Hrvati iz ostalih zemalja.
Kršćanin zna da, zajedno s drugim građanima, ima točno određenu odgovornost za sudbinu svoje domovine i za promaknuće općega dobra. Vjera uvijek potiče na služenje drugima, na služenje sugrađanima na koje se gleda kao na braću. Nema djelotvornoga svjedočanstva duboko življene vjere, bez života ukorijenjena u Evanđelje i prožeta ljubavlju prema Bogu i prema bližnjemu, po primjeru Isusa Krista. ”
Papa se nakon euharistijskog slavlja uputio u Nadbiskupsku palaču te susreo i objedovao sa članovima Hrvatske biskupske konferencije te BK Bosne i Hercegovine, kojima je tom prigodom uručio i svoju poruku. U poruci biskupima iz HBK Papa je posebno istaknuo potrebu njihova zajedništva s Petrovim nasljednikom, ali i s ostalim biskupima, posebno onima iz BK BiH
Završetak pohoda
Istog je dana više od 35.000 mladih, te članovi katoličkih laičkih udruga, molitvenih zajednica i vjeroučitelja, molitvom i pjesmom 4. listopada dočekalo papu Ivana Pavla II. u najstarijemu hrvatskom marijanskom svetištu Gospe od Otoka u Solinu.
Vjera uvijek potiče na služenje drugima, na služenje sugrađanima na koje se gleda kao na braću. Nema djelotvornoga svjedočanstva duboko življene vjere, bez života ukorijenjena u Evanđelje i prožeta ljubavlju prema Bogu i prema bližnjemu, po primjeru Isusa Krista.
Solin je ujedno bio i posljednja postaja Papina drugog pohoda Hrvatskoj.
Ohrabrio je vjernike i poručio: “Nađite svoje mjesto u Crkvi i u društvu, prihvaćajući velikodušno zadaće koje vam se sada povjeravaju u obitelji i izvan nje. To je najprikladniji način priprave za sutrašnje zadatke koji vas očekuju. Ne zaboravite nikada da je svako uređenje vlastita života, koje nije u skladu s Božjim naumom o čovjeku, osuđeno na neuspjeh, i to prije ili kasnije. Čovjek se, naime, samo s Bogom i u Bogu može potpuno ostvariti i postići puninu prema kojoj teži iz dubinâ svojega srca”.
Svoju radost Papa je izrazio i zbog toga što je u Hrvatskoj susreo “vrlo živu Crkvu, bogatu oduševljenjem i snagom, unatoč podnijetim protivštinama i nasilju; Crkvu koja traži nove oblike svjedočenja za Krista i njegovo Evanđelje kako bi na prikladni način odgovorila na izazove sadašnjega trenutka”.
Nađite svoje mjesto u Crkvi i u društvu, prihvaćajući velikodušno zadaće koje vam se sada povjeravaju u obitelji i izvan nje. To je najprikladniji način priprave za sutrašnje zadatke koji vas očekuju.
“Vidio sam društvo koje želi graditi svoju sadašnjost i budućnost na čvrstim temeljima demokracije, u posvemašnjoj vjernosti svojoj povijesti prožetoj kršćanstvom te se s potpunim pravom uključiti u zbor ostalih europskih nacija. S radošću priznajem da ste zemlja koja se, zadobivši slobodu i svladavši bolno iskustvo rata, ponovno izgrađuje te se revno i odlučno obnavlja materijalno i duhovno”, rekao je Papa.