Motiv na marki je slika Rođenje na Griču, a autor marke je dizajner Tomislav Vlainić iz Splita. Predložak marke potpisuje akademski slikar Ratko Janjić Jobo.

Foto: Hrvatska pošta

Nominalna vrijednost marke označena je slovnom oznakom A, koja odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu ili razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je izdana u arku od 20 maraka te u karnetu s 10 samoljepljivih maraka. Naklada maraka u arcima iznosi 300 000 primjeraka, a naklada samoljepljivih maraka u karnetima 70 000 primjeraka, odnosno 7 000 karneta. Hrvatska pošta također je izdala i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Pred Kamenitim vratima, u snježnoj noći

Prizor na ovogodišnjoj marki Hrvatske pošte djelo je akademskog slikara Ratka Janjića Jobe (1941.), majstora vidika neopterećenih narativnošću, krupnih planova neiscrpnog mora, ogledala u kojima se ogleda samo vrijeme, ritmičkih simfonietta. Poetična scena koja se, međutim, nalazi na ovoj marki puna je priče i pojedinosti za sporo gledanje i otkrivanje.

Od ovoga će prizora mnogima jače zakucati srce: Božić na Griču, pred Kamenitim vratima, u snježnoj noći! Prizor toliko nestvaran da može iščeznuti jednim treptajem oka, a zajedno s njim i ova marka! Sad je trenutak za eksperiment: hoće li nakon treptaja slika nestati ili odoljeti?

A sve je na njoj tako stvarno! Dijete Isus, koje u povojima izgleda poput hljepčića, kao da ga je naslikao kakav stari sijenski majstor; grije ga zlatna slamica nadmoćna hladnoći snijega. Valjda ju je rasprostro anđeo koji, uz zvijezdu repaticu te ostale zvjezdice i pahuljice, scenu nadgleda s neba.

Vol i magarčić tankih nogu stražare nad toplinom Djeteta.

Majka Marija sabrana se nastoji uvjeriti u čudo pred sobom.

Odmaknut i obziran, stolar i tesar Josip, koji je na migrantski put ponio oruđe svoga zanata, kao da mirno sastavlja jaslice, a na njima slikar nije propustio ubilježiti Davidovu šesterokraku zvijezdu, biljeg Isusova porijekla.

U prvom planu kleči pastir kojega je zvijezda prvog dovela, noga mu izlazi iz kadra, u prostor odakle mi gledamo sliku.

Iz poštovanja skinuo je šešir, a jabuku kraj njega valjda je donio na dar. Iza pastira Tri sveta Kralja također su se našla u Zagrebu, na Griču, noseći svoje darove i sve oznake svoje časti i dalekih domovina. Sve njih osvjetljuje stari grički fenjer, koji tako nešto ispod sebe nikada nije vidio.

A iza scene…!

Nova prigodna poštanska marka Božić 2025. / Foto: Hrvatska pošta

Stara kula Kamenitih vrata, koja Bogu hvala u modernizacijskom pravovjerju ranog dvadesetog stoljeća nije srušena, niti joj je strmi prolaz izravnan. Bila je dio srednjovjekovne gradske utvrde, građena u 13. stoljeću, jer se prema Zlatnoj buli Bele IV., kojom je Gradec proglašen slobodnim kraljevskim gradom, u grad smjelo ulaziti samo kroz gradska vrata. 31. svibnja 1731. kula je izgorjela, ali je ostala netaknuta Gospina slika iz udovičkog stana nad prolazom.

Ta se slika odonda u Kamenitim vratima štuje intenzivnom pobožnošću. Kako je Marija došla sama sebi u pohode? Kako je Dijete sa snijega i slamice na slici u Vratima posjetilo sebe kao malog vladara svijeta i svemira?

Sve je na slici moguće.

Naročito na onim slikama koje nam trepere pod kapcima. Tu naša katedrala još uvijek ima svoje netaknute tornjeve, a pridružuje im se toranj Svete Marije, prizor Zagreba kakvog više nema, ne samo zato što ga je izranjavao najnoviji potres, nego i zato što slijepo ruši elemente svoje slikovitosti. Ali Božić je blagdan koji liječi i obećaje. Koji pripada svakoj točki na zemlji, koji posvećuje svaki zavičaj.

Tako je misao svjetlosti i mira Božić donio i na stari Grič, gdje je ona baš jako potrebna… a umjetnik, Ratko Janjić Jobo, za nas je zabilježio njegov prolazak.

Tekst napisala akademkinja Željka Čorak.