U uvodnim riječima biskup Šaško pozdravio je sve okupljene u svoje i uime zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše, velikoga kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Istaknuo je kako je jedna od odlika ljudske plemenitosti zahvalnost i poručio da „cijeli svoj život i duhovni rast možemo promatrati kao nastojanje da prepoznajemo Božje darove i da za njih zahvaljujemo.

Koliko god to činimo svakoga dana osobno upućujući zahvalnu molitvu za čudesni Božji naum, za ljude, događaje i doživljaje, ništa nije usporedivo s euharistijom u kojoj po Kristu, s Kristom i u Kristu dajemo hvalu i živimo otajstvo božanskoga života“.

U homiliji je, govoreći o sažecima, biskup Šaško naglasio kako su oni posebno bliski sveučilištarcima:

„Za studente su sažetci itekako važni baš u ovo vrijeme polaganja ispita. To mogu biti sažetci koji služe kao podsjetnik na naučeno i daju ljepotu prohodnosti, sigurnost i pratnju, usko vezani uz cjelokupnost gradiva“.

Dodao je kako su oni plodonosni i dobri „ako ih rabimo nakon što smo upoznati s cjelinom koju sažetci sažimlju. Danas se nerijetko, čak i agresivno, promiče put koji je sastavljen samo od sažetaka, otkinutih od širine i složenosti, čiji su zapravo kondenzat, napravljenih na temelju nečijega odabira. Tako sažetci nisu više podsjetnici ni smjerokazi nego samostojni elementi koji ostavljaju dojam sveobuhvatnosti“.

Poručio je kako je „pogubno širenje kulture sažetaka koja sa sobom nosi kulturu površnosti, u kojoj kao da nema vremena ni za čitanje ni za razmišljanje, ni za kritičke odmake ni za oduševljenja“.

„Da bi se napravio dobar sažetak potrebno je puno znanja, uronjenosti i uživljenosti u događaje koje se drugima predstavlja. Lako je zaključiti da je svako istinsko umjetničko djelo sažetak pun snage i duha koji govori istinom života i preobražajnom snagom“, kazao je biskup Šaško i naglasio kako su najpoznatiji sažetci molitveni obrasci koje zovemo Ispovijestima vjere ili Vjerovanje, odnosno simbolima vjere.

To su dragocjeni tekstovi koji su nastali u obliku dogmatskih izrijeka, kao odgovori na razna pogrješna učenja, na stranputice i krivovjerja; na ono što je iskrivljavalo istinu Objave i otajstva Crkve.

Tumačeći naviještenu Božju riječ, mons. Šaško kazao je kako smo u Evanđelju čuli Isusov sažetak o molitvi.

„Molitva Oče naš neiscrpan je sažetak koji nam objavljuje istinu, koji nas na nju podsjeća, usmjerava nas i obnavlja. Ona je naša molitva; toliko ju puta izgovaramo, ali možda baš suprotno od naputka koji nam je dao Isus, da ne izgovaramo mnoštvo riječi.“

„U Molitvi Gospodnjoj struji divljenje i prostiru se polja zahvalnosti. Naučili smo da tri zaziva izravno govore o Božjemu imenu, o njegovu kraljevstvu i o njegovoj volji. Nisu li to tri uporišne točke koje su ujedno i moguće rane našega života, tri stranputice, ako umjesto Božjega imena stavljamo svoje ime; umjesto Božje vladavine ljudsku moć i umjesto Božje volje svoju volju?

U toj čudesnoj sažetosti Božjega i našega vidimo da molimo za naš kruh, za svakidašnju hranu vječnosti, za kruh koji mi svakoga dana otvara obzore besmrtnosti jer se zemaljska prolaznost ne može živjeti bez nebeskoga dara. Ako ne prepoznajemo svoju ovisnost o Bogu, završavamo u oholosti; ako ne vidimo svoje dugove, isticat ćemo svoje zasluge. Ako mislimo da sami možemo nadvladati zlo, ubrzo shvaćamo da smo zarobljeni zlom“, poručio je biskup Šaško.

Nakon pričesti otpjevan je himan „Tebe Boga hvalimo“, a na završetku euharistijskoga slavlja zahvalu biskup uputio je dekan KBF-a prof. dr. sc. Mario Cifrak, istaknuvši kako biskupova prisutnost, molitva i riječ „ohrabrenje su cijeloj sveučilišnoj zajednici: studentima, nastavnicima, suradnicima i djelatnicima da svoje znanje, rad i talente nastave stavljati u službu istine, općega dobra i čovjekova dostojanstva“.

Uz studente, profesore i djelatnike, misnom slavlju nazočio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, s prorektoricom i prorektorima.