Vanja Dominović
Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Svjetski dan štednje slavi se 31. listopada, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara održan na taj dan 1924. u Milanu.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, jučer je uoči Svjetskog dana štednje predstavljena analiza aktualnog stanja u kretanjima depozita kućanstava. Analiza dostupnih podataka pokazala je da depoziti građana i dalje dominiraju u ukupnoj financijskoj imovini građana, istaknula je Dominović. “Međutim, ono što primjećujemo da se od 2008. udio depozita u ukupnoj imovini građana postepeno smanjuje.  S druge strane, imamo zabilježen rast drugih oblika imovine –  mirovinski fondovi, investicijski fondovi, osiguranja i slično… Ono što također vidimo da se mijenja struktura depozita, građani se više orijentiraju i odlaze postepeno iz segmenta oročenih depozita, prema najlikvidnijim oblicima depozita, a to su depoziti po viđenju i depozitni novac na transakcijskim računima. Također, ono što primjećujemo da se mijenja i valutna struktura depozita. Građani sve više odlaze iz onog segmenta deviznih depozita i orijentiranju se na kunske depozite.”

“Kad imamo ekonomski rast, imamo i porast štednje.”

Ante Žigman
Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Istaknuo je to dr. Žigman i dodao da sva štednja ne završava u bankama. Jedan, značajan dio štednje završava u mirovinskim fondovima: jedan dio ide u državni proračun za isplatu tekućih mirovina, a jedan, značajan dio štednje građani imaju u  obveznim mirovinskim fondovima, koji su dosegli 110 milijardi kuna.

Štednja u bankama danas je sve manje atraktivna, nadodao je dr. Žigman i napomenuo da se bilježi sve veći porast prelaska prema drugim oblicima štednje.

“To je ta potraga za prinosima, za kamatama, jer su u banci na nultoj razini i ljudi pribjegavaju i traže druge oblike štednje. Tu imamo lepezu mogućnosti no, treba upozoriti i na rizik koji postoji kod te štednje. Dakle, tu se ne drži depozit, nego se ipak radi o nekakvim financijskim instrumentima koji zahtijevaju i određenu razinu znanja i financijske pismenosti.”

Diverzifikacija ulaganja ili – ne stavljaj sva jaja u istu košaru!

Roman Šubić Photo: Patrik Macek/PIXSELL

“Građani se zbog nedovoljne širine znanja i financijske pismenosti ne odlučuju na druge oblike ulaganja”, rekao je dr. Šubić. “U tom dijelu moramo svi zajedno raditi, kako u segmentu obrazovnog sustava, tako i od strane regulatora kao što su HNB i HANFA i od strane drugih institucija kao što je primjerice Hrvatska gospodarska komora,  da bismo povećali znanje građana i o drugim vrstama ulaganja koja nisu samo štednja u bankama. Bitan pojam koji mi ekonomisti često koristimo jest ‘diverzifikacija ulaganja’ dakle raspodjela sredstava na više različitih oblika ulaganja, što se kolokvijalno može reći: ‘Ne stavljaj sva jaja u istu košaru!'”

Gdje su akumulirana ta sredstva, ako imamo 300 000 blokiranih? Koliki udio stanovništva uspjeva štedjeti?

Iz ovih naših podataka nemamo egzaktne informacije o postotku stanovnika koje su uključeni u štednju, odgovorila je Dominović. Međutim, ono o čemu smo govorili jučer na okruglom stolu je da danas oko 400.000 građana štedi putem stambenih štedionica. S druge strane, imamo stagnaciju ulaganja u dionice. Zbog konzervativnog pristupa i zato što nisu informirani o drugim oblicima ulaganja, građani još uvijek štednju drže u bankama. A razlog tome je što im je važna dostupnost sredstava u svakom trenutku, ali i sigurnost.

U Hrvatskoj imamo 100 investicijskih fondova. A kako građane okrenuti prema investicijskim oblicima štednje?

Ono što nas ne ohrabruje jest i slaba financijska pismenost naših građana i na tome treba puno više raditi, složili su se svi sugovornici. Od 31 zemlje, Hrvatska se nalazi na samom dnu. Ispod Hrvatske su samo Poljska i Bjelorusija. Važno je prije bilo kojeg ulaganja, prije donošenja svake odluke, dobro se informirati, glavna je poruka emisije koju možete poslušati ovdje: