Zamjenica ravnatelja HZJZ-a i savjetnica ministra obrazovanja doc. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin pojasnila je što se očekuje od predškolaca: “Trebaju naučiti držati olovku u ruci, vježbati crtanje i bojanje, sve vještine koje treba vježbati – ne samo u vrtiću, nego i roditelji s djecom kod kuće. Zato je ipak nužno odvojiti se od ekrana, da se dobije vremena za razvoj fine motorike. Gruba motorika je također važna za psihomotorni razvoj, primjerice penjanje, skakanje, hvatanje lopte – to su sve čimbenici važni za uobičajeno snalaženje u grupi vršnjaka u školi”, naglasila je Pavić Šimetin.

Pregled za upis u prvi razred nije samo procjena psihofizičke spremnosti djeteta za školu, nego i cjelokupni somatski pregled u kojemu školski liječnik detaljno pregledava dijete.

Moderni testovi dobro procjenjuju djetetovo stanje

Psiholog i psihoterapeut Marija Mikulić naglasila je da struka suvremenim testovima jako precizno može procijeniti komunikacijski i jezično-govorni status djeteta, a samim time i njegovu spremnost za školu po pitanju rane pismenost: “Procjenjuje se je li dijete spremno za školu. Ukoliko se primijete određene nedostatnosti, radi kojih je djetetovo psihofizičko stanje takvo da dijete nije spremno za upis u prvi razred osnovne škole, tada je uistinu nužno da se roditelji jave stručnjacima, temeljem čije podrške će se znati uočiti nedostatnosti i moći djelovati. Ta preventiva uoči samog polaska u školu izuzetno je bitna za rješavanje nedostatnosti – ukoliko se iste zamijete”, naglasila je Mikulić.

Ivana Pavić Šimetin, Marija Mikulić, Jelena Gligora Segedi i Branimir Gubić

Mikulić je dodala da se u procjeni ispituje djetetova tjelesna, kognitivna, emocionalna i socijalna zrelost.

Pojasnila je kako se o djetetovoj kognitivnoj ili socijalnoj zrelosti zaključuje ispitivanjem djeteta: “Da bismo zaključili o tim predvještinama potrebnima za usvajanje i čitanja i pisanja, ali i općenito učenja, mi pratimo na kojem je stupnju njegova grafomotorika, provjeriti vidnu i slušnu diskriminaciju, na kojoj razini je vidna percepcija ili kratkoročno pamćenje. Kroz razgovor se djecu ispituje pamćenje i uočavanje razlika, prati se tijek govora, koliko stvari može prepričati i slično. Dakle, govorimo o vještinama koje su u razvoju, odnosno o zrelosti koja je razvojna.”

Različiti čimbenici i razlozi za odgodu upisa

Članica Upravnog odbora Hrvatskoga logopedskog društva Jelena Gligora Segedi dodala je da velika opasnost prijeti zbog povećanog stresa, sjedilačkog načina života, manjka kretanja – pogotovo kod djece u razvoju – potom pretjerane izloženosti ekranima i tehnologiji, smanjenoj interaktivnosti među komunikacijskim  partnerima i smanjene uporabe žive riječi u komunikacijskim procesima.

Sve to utječe na činjenicu da imamo sve više djece s razvojnim teškoćama, posebice s komunikacijskim i jezično govornim teškoćama.

“Vještine čitanja i pisanja su jezične uvjetovane vještine, pa ako imamo jezično uvjetovane vještine – a istovremeno i povećani broj komunikacijsko i jezično govornih teškoća, onda zapravo ne čudi da imamo i povećani broj odgoda te povećani broj teškoća u školskom periodu. Da, danas primjećujem puno više odgoda. Sadržajno smo mi prije 10 ili 15 godina ispitivali isto kao i danas, ali osobno sam, prije 15 godina, zasigurno puno rjeđe savjetovala odgodu ulaska u prvi razred osnovne škole nego danas”, zaključila je Gligora Segedi.