Među novopristiglima su i knjige koje su muzeji organizatorima Interlibera predložili za predstavljanja u sklopu njihovog stručno-popratnoga programa.

Arheološki muzej u Zagrebu predložio je knjigu koja prati istoimenu izložbu „Arheologija i popularna kultura” (2025.), a uredili su ju Jacqueline Balen, Ema Kosnica i Daniel Rafaelić. Tekstovi okupljeni u knjizi obuhvaćaju znanstvene i znanstveno-popularne priloge koji se bave analizom i interpretacijom uloge arheologije u filmu i televiziji, književnosti i stripu, ali i u glazbi.

Knjiga otvara prostor za razumijevanje načina na koji arheologija nadilazi okvire same struke te postaje važan kulturni fenomen, prepoznat i u svakodnevici suvremenog društva te pokazuje kako popularna kultura nije tek površna interpretacija arheologije, nego i moćan medij kroz koji se šire znanja, pobuđuje interes javnosti i potiče odgovornost prema nasljeđu prošlosti. Predstavljanje publikacije zamišljeno je kao dinamičan razgovor čime bi se potaknulo zanimanje za način na koji arheologija živi u suvremenim medijima i umjetnosti.

Gradski muzej Vinkovci koji čuva najveću arheološku avarodobnu zbirku nalaza u Hrvatskoj, objavio je prvu knjigu nove edicije „Avaria Musei Cibalensis“ naslovljenu „Vitice, lavovi i grifoni“ (2024.). Opsežna monografija obrađuje ranosrednjovjekovno avarodobno groblje u Hrvatskoj i posvećena je arheološkom istraživanju na lokalitetu Nuštar – Dvorac.

Uz podatke o istraživanju i nalazima autorice Anite Rapan Papeša, predstavljeni su i rezultati interdisciplinarnih istraživanja suradnika na knjizi. Knjiga je objavljena dvojezično (hrvatski – engleski jezik) kako bi doprla do šireg kruga publike, a donosi i poveznicu na interaktivnu web stranicu koju čini digitalni plan groblja s podatcima o svim grobovima i nalazima.

Zvjezdice s cimetom, šnekifli, čajni puži, šnite od datulja, bademi u šlafroku, čokoladni kesteni, engleski puding s rumom – samo su neke od slastica koje su posluživane uz objede plemićkih obitelji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Služile su se i u dvorcu Vranyczany-Dobrinović u Laduču (Općina Brdovec) čemu svjedoči i rukopis kuharice iz 1908. godine na njemačkom jeziku koji sadrži preko 400 recepata.

Kuharica se od 2019. godine čuva u Kulturno-povijesnoj zbirci Muzeja Brdovec koji je objavio publikaciju „Vranyczanyjeva kuharica“ (2024.) s prijevodom svih recepata na hrvatski, te prilagođenih 40 recepata s ilustracijama, uz uvodne tekstove i presliku prvog poglavlja izvornog rukopisa na njemačkom jeziku. Nakon razgovora o kulinarskoj baštini plemićkih obitelji i suvremena će publika imati priliku uz pomoć objavljenih recepata napraviti pa kušati što je sladilo nepca plemstva.

U novom stalnom postavu Gradskoga muzeja Požega, nalazi se i prvi grgurevski top „Krnjo“ – koji je zamijenio mužare koji su se koristili u vrijeme Grgureva ili „tjeranja Turaka“, autohtonog gradskog običaja druženja požeških vinogradara s obiteljima i prijateljima u brdima ponad grada Požege uz pjesmu i veselje te obilje vina i domaćih specijaliteta, ali i obvezno pucanje iz malih topova s ciljem „tko će više, tko će jače, tko će duže“ čime se inscenirala bitka Požežana za oslobođenje grada od Turaka iz 1688. godine.

Grgurevo, kao jedinstveni vinogradarski običaj i zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, bio je tema i opsežne monografije autorice Maje Žebčević Matić koja je u suradnji s Klubom čitatelja vlastite prošlosti obogaćena dokumentarnim fotografijama koje oslikavaju povijesne trenutke i atmosferu slavljenja Grgureva. Na promociji monografije, publici će se nastojati prenijeti nova znanja, ali i dio grgurevske atmosfere.

Četiri zagrebačka muzeja – Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski školski muzej i Muzej za umjetnost i obrt – surađivali su na projektu koji je rezultirao izložbom i popratnim katalogom „Historija zaborava – prve žene zagrebačkih muzeja“. Izložba koja je održana u Arheološkom muzeju od 6. ožujka do 13. srpnja 2025. godine i popratni katalog na hrvatskome i engleskome jeziku, rezultat su istraživanja arhivske građe i promišljanja povijesnog konteksta. Voditeljica projekta i urednica kataloga Ana Solter u uvodnim riječima istaknula je:

„Svaka priča počinje tiho, gotovo neprimjetno. Ponekad prođu godine prije nego što shvatimo da se tiho utkala u veći narativ, oblikujući našu kolektivnu povijest. Izložba Historija zaborava priča upravo takve priče – priče žena koje su, tijekom međuratnog razdoblja, radile u zagrebačkim muzejima, ostavljajući tragove koji su predugo bili zanemareni“. Osim što razotkriva zanemarenu povijest, katalog podsjeća i na ulogu muzeja kao čuvara kolektivnog sjećanja. Promocija će obuhvatiti razgovor s autoricama, osvrt na zapaženu izložbu i najavu gostovanja u drugim gradovima.

„Vjerujemo kako će organizatori prepoznati iznimnu vrijednost muzejske knjige i time obogatiti program događanja jer su promocije muzejske knjige uvijek bile vrlo atraktivne, poučne i zabavne odražavajući kreativni duh naših muzealaca i njihovih suradnika“, piše MDC.