Budi dio naše mreže

Rubensovo Podizanje križa - reprezentativni primjer baroknog religijskog slikarstva

Rubensov veliki triptih Podizanje križa nalazi se u katedrali Naše Gospe u Antwerpenu, a nastao je 1609. godine. Ova slika učinila ga je slavnim u cijeloj Europi te predstavlja reprezentativni primjer baroknog religijskog slikarstva. Djelo opisuje viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Iva Sudec Andreis.

/ Katarina Varenica

Barokno slikarstvo razvilo se najprije u Italiji i zapravo je isusovački red odigrao najveću ulogu u širenju umjetnosti

”Peter Paul Rubens veliki je, možda i najveći, flamanski barokni slikar koji je igrom slučaja rođen u Njemačkoj jer su mu roditelji emigrirali s obzirom na tadašnje stanje i vjerske ratove u Europi. Kanije je većinu života proveo u Antwerpenu gdje su i nastala njegova najznačajnija djela. U razdoblju baroka s obzirom na situaciju u Europi, prije svega mislim na protestantsku reformaciju koja se iz njemačkih zemalja širila Europom, vrlo je važnu ulogu odigrala Crkva. Katolička Crkva odgovorila je na ta događanja protureformacijom želeći ponovno učvrstiti svoju moć i primat religije. Barokno slikarstvo razvilo se najprije u Italiji i zapravo je isusovački red odigrao najveću ulogu u širenju umjetnosti naročito arhitekture pa onda vezano uz to i zidnoga slikarstva jer su gradili bogate i raskošno ukrašne i opremljene crkve upravo kako bi naglasili tu moć Crkve. Vatikan je čak odredio i neka nova, s obzirom na renesansu i dotadašnja prikazivanja, ikonografska pravila u slikarstvu. Trebao se potencirati i izraziti snažan vjerski zanos. Upravo po tim pravilima naslikana je i poznata Rubensova slika Podizanje križa”, istaknula je Iva Sudec Andreis.

Za Rubensa se smatra da je naslikao oko 3000 platana

“Rubens se također jedno vrijeme školovao u Italiji gdje se upoznao s djelima najvećih majstora renesanse Tiziana i Tintoretta, ali i njemu suvremenih umjetnika poput Caravaggia i Carraccia. Oni su izvršili snažan utjecaj na njegovo slikarstvo i upravo je u tim djelima pronašao nadahnuće za svoje kasnije velike kompozicije. Upravo u vrijeme kada se vraća u Antwerpen, a to je 1609. godine i kada osniva svoju radionicu, nastaje njegova slika Podizanje križa. Za Rubensa se smatra da je naslikao oko 3000 platana, što je gotovo nemoguće. Radi se o tome da je imao svoju vrlo aktivnu radionicu i njemu samome se pripisuje oko 600 slika i to uglavnom religiozne tematike kao što je Podizanje križa, Skidanje s križa, Posljednji sud, ali je isto tako poznat i po svojim alegorijskim prizorima, mitološkim scenama, ali i portretima”, naglasila je Sudec Andreis nadodavši da su njegove velike kompozicije najveći domet flamanskog slikarstva.

Rubensovi prizori reprezentativni su primjer baroknog religijskog slikarstva

“Podizanje križa prva je velika Rubensova oltarna slika i čini središnji i najveći dio monumentalnog triptiha, oltarne slike u antverpenskoj katedrali Naše Gospe. U toj katedrali nalazi se još jedno njegovo veliko remek-djelo, a to je Skidanje s križa, tema koja se možda i češće javlja u umjetnosti. Te dvije oltarne slike nisu zamišljene kao slike u paru. Nakon tih dvaju ostvarenja postao je slavan u cijeloj Europi, a ti njegovi prizori postaju reprezentativni primjer baroknog religijskog slikarstva.

Na slici je prikazan trenutak u kojem Krista pribijenog na križ podižu mišićavi likovi muškaraca. Oni sa svojim izvijenim torzima, predimenzioniranim i naglašenim rukama podsjećaju na Herakla, podižu križ i tvore jednu dinamičnu piramidalnu kompoziciju, odnosno snažnu dijagonalu koja je karakteristična za barokno slikarstvo i koja oživljava i dinamizira cijeli prizor. Podsjeća na Michelangela i njegove likove iz Sikstinske kapele. Rubens  je smatran i nazivan slikarem tijela, za razliku od Rembrandta, nizozemskog baroknog majstora koji je nazivan slikarem duše. Slika je snažna u toj svojoj akciji, u tretiranju plohe i u izrazu, a naročito osvjetljenju. To poznato barokno osvjetljenje je došlo iz talijanskog baroka. Kristovo tijelo time je akcentirano, najosvjetljeniji je dio slike i privlači pogled promatrača. Rubens je vrlo realističan u prikazivanju detalja, naročito u pejzažu u kojem je prizor Podizanja križa i smješten. Sama dinamika prizora potencirana je i činjenicom da prikaz izlazi iz okvira. On se nastavlja i izvan rubova slike. Ti su likovi naslikani u snažnim skraćenjima jer trebamo imati na umu da, iako ove slike poznatih i baroknih i renesansnih majstora mahom krase poznate muzeje i galerije, one su slikane za crkve kao velike oltarne pale što znači da promatračev pogled nije frontalan. Slike se ustvari gledaju iz jednog drugog rakursa, iz nižeg kuta ili sa strane tako da tek tada ta skraćenja na slikama najviše dolaze do izražaja i zapravo dobivaju svoj puni smisao. Osim tog centralnog prizora podizanja križa triptih ima sa svake strane još dva prizora koji ga nadopunjuju. S jedne strane su Marija i Ivan sa skupinom žena i djece, a na desnom bočnom retablu su prikazani vojnici koji nadziru cijelu tu scenu, odnosno pripremaju egzekuciju dvaju razbojnika koji će također biti pribijeni na križ”, zaključila je Iva Sudec Andreis.

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja