Je li pravilno reći da je nešto bitnije, odnosno, možemo li, s obzirom na njegovo značenje, pridjev bitan stupnjevati kao što možemo, na primjer, stupnjevati pridjeve koristan, marljiv, pouzdan, i dobiti oblike korisniji – najkorisniji, marljiviji – najmarljiviji, pouzdaniji – najpouzdaniji?

Neke pridjeve u skladu s njihovim značenjem ne stupnjujemo – na primjer: zlatan, srebrn, staklen. To su gradivni pridjevi i označavaju da je neki predmet od zlata, od srebra ili od stakla. Ako je neki predmet, na primjer, zlatan onda ne može biti više zlatan, odnosno zlatniji ili najviše zlatan, odnosno najzlatniji. Slično je i s pridjevom bitan i prilogom bitno koji su nastali od riječi bit, a riječ bit znači: koji čini ono po čemu nešto jest, koji se bez promjene ne može izlučiti iz čega, tj. glavni, temeljni, osnovni. Riječ bit u vezi je s riječima bitnost, bitak, srž, esencija, postojanje, neophodan, nezamjenjiv, nezaobilazan.

Dakle, nešto ili jest bitno ili nije. Zato je u svim kontekstima nepravilno upotrijebiti komparativ bitnije ili superlativ najbitnije.

Možemo zaključiti da je odgovor na početno pitanje može li se pridjev bitan stupnjevati negativan. Zato su nepravilni izraz: rezultati su bitniji od iskustva, kiša nije uzrokovala bitnije promjene, najbitnije je pokušati se istaknuti, uvijek se kaže da je najbitnije ostati miran. Pravilno je samo: rezultati su važniji od iskustva, kiša nije uzrokovala bitne ili važne promjene, bitno je pokušati se istaknuti ili najvažnije je pokušati se istaknuti, uvijek se kaže da je bitno ili najvažnije ostati miran.