Jezgra je, kao i mnoge riječi, višeznačna pa se može upotrebljavati u različitim izrazima  – atomska jezgra, zemljina jezgra, orahova jezgra, stanična jezgra. Jezgra može biti i jezgra predavanja, jezgra znanstvene teorije, jezgra nastavnog programa…

Jezgru je moguće upotrijebiti u svim tim značenjima jer ih povezuje zajedničko temeljno značenje jezgre – jezgra označuje središnji, bitni dio čega. Isto temeljno značenje imaju i tvorenice – jezgreni, jezgrovit, jezgrovitost; jezgričavo voće… ono je koje u srcu ploda ima jezgru; jezgrica je kuglasto tjelešce unutar jezgre većine stanica.

Gramatički,  jezgra je imenica ženskoga roda. Ne valju ju upotrebljavati u srednjem rodu, pa oblici – *jezgro,* orahovo jezgro, *zemljino jezgro nisu u hrvatskom jeziku valjani. Isto tako nastavni program nema jezgro, ali može imati jezgrene predmete i može imati jezgrovit opis pa mu je jezgrovitost odlika  – to što *jezgro nije pravilno u hrvatskom jeziku nema utjecaja na tvorenice jer se one tvore od osnove jezgr- koja je zajednička objema imenicama:

jezgr+eni> jezgreni

jezgr+ovit > jezgrovit

jezgr+ovit+ost > jezgrovitost

jezgr+ica > jezgrica

Ali, treba pripaziti na padežne oblike, valjani su samo oni koji su sukladni sklonidbi ženskoga roda:

valja – N orahova jezgra, G orahove jezgre, D orahovoj jezgri, A orahovu jezgru, V orahova jezgro, L  o orahovoj jezgri,  I orahovom jezgrom

ne valja – N orahovo jezgro, G orahovog jezgra, D orahovom jezgru, A orahovo jezgro, V orahovo jezgro, L o orahovom jezgru , I orahovim jezgrom

Instrumental je isti za oba oblika, jezgrom, a ti su padeži i inače isti u sklonidbi većine imenica srednjega (primjerice, selo) i ženskoga roda (primjerice, žena). U ostalim padežima valja nam pripaziti jer su razlike bitne.