Studenomu odtudaje Ime,

Jer studeno on izdaje vrime,

Dok izidjesh napolje prid Ustih,

On ti odmah i Chud svoju pusti!

Navedenim je stihovima krajem 18. stoljeća pisac i svećenik Josip Stjepan Reljković u svojem djelu Kućnik čitateljima objasnio odakle naziv za 11. mjesec u godini koji ima 30 dana i koji počinje svetkovinom Svih svetih, a upravo je prema nazivu te svetkovine nastalo i nekoliko hrvatskih naziva za taj mjesec: sesvečak, sesvetčak, sesvešak. Ostali nazivi koji su se rabili za 11. mjesec jesu: novembar, zimni, zimščak, gnjilni, gnjilec, veternjak, katarinski mesec, martinski mesec, martinščak, martinski i sl.

Naziv novembar preuzeli smo iz latinskog naziva za studeni – november koji je nastao prema lat. novem što znači devet jer je studeni u rimskom kalendaru bio 9. mjesec. Nazivi zimni i zimščak izvedeni su od imenice zima, a nazivi gnjilni i gnjilec u osnovi imaju glagol gnjiti u značenju truljeti, postajati gnjio zbog sveopćeg gašenja prirode.

Nazivi katarinski mesec, martinski i martinščak motivirani su katoličkom tradicijom. Nazivi martinski i martinščak u vezi su sa svetim Martinom čiji se blagdan slavi 11. studenoga, a naziv katarinski mesec u vezi je sa svetom Katarinom čiji se dan slavi 25. studenoga.

Navedeni nazivi bogatstvo su hrvatskoga jezika koje trebamo njegovati, no jedini je standardni naziv studeni koji je nastao poimenčenjem određenog oblika pridjeva studen koji znači vrlo hladan, leden.