Riječi blažen i svet u običnoj jezičnoj uporabi, u crkvenom jeziku i općenito, uglavnom su istoznačnice. Otac fra Jeronim Šetka u Hrvatskoj kršćanskoj terminologiji ( Split, 1976.) ovako objašnjava riječ blažen: „tko uživa najveću sreću“. On tako objašnjava i blaženica, blaženik. Bitna je njihova sreća, a ne proglašenje blaženim. A pridjev svet objašnjava ovako: „jak, čvrst, moćan; neograničeno čist, savršen, bezgrešan“. Iz tog se može zaključiti da su to istoznačnice premda ih ne objašnjava jednu pomoću druge niti ih međusobno upućuje.

U običnoj, općejezičnoj uporabi pridjevi blažen i svet su pravi sinonimi.

U običnoj, općejezičnoj uporabi pridjevi blažen i svet su pravi sinonimi. U nekim prijevodima Elizabetina blagoslova pored „Blagoslovljena ti među ženama!“ nalazimo i „Blažena ti jesi među ženama!“ Kako je taj blagoslov uz Gabrijelov pozdrav ušao u prvi dio molitve Zdravo Marijo, i tu se ponekad pojavljuje i „Blažena ti jesi među ženama!“ U hvalospjevu Veliča (Magnificat) stoji i ovo: „Evo, odsad će me svi naraštaji zvati blaženom.“ Za Gospu često kažemo Blažena Djevica Marija. Drugi dio molitve Zdravo Marijo počinje sa Sveta Marijo. U molitvi Anđeo Gospodnji molimo: Moli za nas, sveta Bogorodice!

Ako se za nju, koja je najsvetija od svih stvorenja naizmjence upotrebljava pridjev blažen i svet u sasvim jednakom značenju, sasvim je jasno da su to najčešće istoznačnice.