Budi dio naše mreže

Cunami ili tsunami?

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham.

/ kv

U hrvatskom pravopisu postoji vrlo jasno pravilo o pisanju riječi iz tuđih jezika. U tom se pravilu slažu svi pravopisi, pa ako nepismenost u javnim glasilima ponekad možemo opravdati različitim pravopisnim rješenjima u različitim pravopisima, ovdje je pisanje tuđica doista znakom jezične nekulture, nebrige i neznanja.
Ako je tuđa riječ vlastito ime, piše se onako kako se piše u jeziku iz kojega dolazi. Ako je riječ pak iz jezika koji se bilježi kakvim drugim pismom, tada to ime preslovljavamo i općenito pišemo prema našem izgovoru, a ne prema engleskom načinu pisanja. Tako pišemo Tokio prema japanskom 東京, a ne pišemo prema engleskom Tokyo. Isto tako pišemo Moskva prema ruskom Москва, a ne prema engleskom Moscow.

Riječ tsunami nije nova tuđica i ne bi se trebala pisati u neprilagođenom obliku. To je opća imenica i piše se prema izgovoru – cunami. Tako ju bilježe i pravopisi. Ako pišemo tajfun, a ne typhoon, nema razloga ni da pišemo tsunami umjesto cunami.

Opće tuđe imenice pišemo prema našem izgovoru. Ako naš jezik nema glasove koje ima tuđi, izgovaramo prilagođeno našem jeziku i tako i pišemo. Pišemo džudo (a ne judo), pišemo džez (a ne jazz), pišemo džip (a ne jeep), pišemo tajfun (a ne typhoon).
Novije tuđice vrlo često u hrvatski jezik ulaze neprilagođeno, pa otuda i dvostrukosti – jazz i džez, pacemaker i pejsmejker… Ipak, valja se držati načela i pohrvaćivati tuđice ili najbolje – upotrijebiti hrvatsku riječ. Uvijek je bolja žvakaća guma (pa i žvaka) nego chewing-gum.
Riječ tsunami nije nova tuđica i ne bi se trebala pisati u neprilagođenom obliku. To je opća imenica i piše se prema izgovoru – cunami. Tako ju bilježe i pravopisi. Ako pišemo tajfun, a ne typhoon, nema razloga ni da pišemo tsunami umjesto cunami.
Pa kako se onda tsunami proširio i zašto nema cunamija? Jer se preuzimaju tuđe vijesti, kada je o cunamiju riječ, ponajviše s američkog i engelskog govornoga područja, a skupa s tuđim vijestima i tuđice. Preuzimanje tuđica, a k tome još i pravopisno neprilagođenih, svjedoči o niskoj razini jezične kulture u nas.
Ne treba nam Tokyo i tokyski, ne treba tsunami – imamo prilagođene i udomaćene riječi – Tokio i cunami. Za cunami postoji i hrvatska riječ -veleval. Ne upotrebljava se često, ali važno je da postoji i da imamo mogućnost izbora između tuđice i naše riječi. Ako nam zatreba cunami na hrvatskom – prijevod postoji.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja