Danas slavimo svetog Roberta Belarmina. Današnji je svetac rođen 4. listopada 1542. godine u mjestu Montepulciano u Italiji. Otac mu je bio siromašni plemić, a majka sestra pape Marcela II. Još kao dječak isticao se bistrinom svoga uma. Ušao je u tada novoosnovanu Družbu Isusovu te je studirao na sveučilištu u Padovi. Studije je završio u Louvainu, današnja Belgija. Ondje je i zaređen za svećenika te se istaknuo kao profesor i propovjednik. Odande je pošao u Rim, gdje je predavao na Rimskom Kolegiju. Kasnije je za papu obavljao diplomatske misije u Francuskoj. Kardinalom je imenovan 1599. godine. Kao kardinal inkvizitor sudjelovao je na suđenju u kojemu je Giordano Bruno osuđen na smrt na lomači. Početkom sedamnaestog stoljeća imenovan je nadbiskupom Capue. U svojoj je nadbiskupiji dosljedno provodio dekrete Tridentskog koncila. On je, na zapovijed pape Pavla V., nagovorio Galileija da se odrekne svog naučavanja o heliocentričnom sustavu. Belarmin se prije kraja života povukao u isusovački kolegij svetog Andrije u Rimu u kojem je i umro na današnji dan 1621. godine, u dobi od sedamdeset i osam godina.

Kao znanstvenik napisao je mnoga djela, prvenstveno iz patrologije te komentare Psalama. Sastavio je i kratki Katekizam, koji je doživio više od pedeset izdanja i bio silno popularan. Kanoniziran je 1930. godine, a sljedeće je godine proglašen i crkvenim naučiteljem. Tijelo mu se, odjeveno u kardinalski grimiz, po vlastitoj želji nalazi na pokrajnjem oltaru rimske isusovačke crkve svetoga Ignacija, odmah uz tijelo svetog Alojzija Gonzage, koji mu je bio učenik.