Danas slavimo spomendan svetoga Hilarija iz Poitiersa, kojega su nazivali i Atanazijem Zapada.

Hilarije je rođen u uglednoj poganskoj obitelji u gradu Poitiersu u današnjoj Francuskoj. Čini se da nije stekao formalno obrazovanje, nego se obrazovao sam. Nije se pronašao u poganskoj filozofiji, stoga se posvetio izučavanju Svetoga pisma, te se uskoro s cijelom svojom obitelji dao krstiti. Uskoro postaje i biskupom Poitiersa. Sudjelovao je na saboru u Milanu 355. koji je sazvao car Konstancije, na kojemu je od zapadnih biskupa zahtjevao da osude sv. Atanazija i da prionu uz arijanski nauk. Hilarije se tome najodlučnije usprotivio, te je zbog toga morao poći u progonstvo u Malu Aziju. Za vrijeme progonstva nije sjedio besposlen, nego se dao na učenje grčkog jezika i na potanko upoznavanje arijanizma.  Arijanci su kod cara isposlovali da Hilarija vrati natrag u Galiju. Putem kroz Italiju pozdravljali su ga kao branitelja pravovjerja. Sazvao je narodni sabor u Parizu 361. na kojem je najodlučnije branio Nicejski sabor i njegove odluke. Umro je 367. godine. Nazivali su ga Atanazijem Zapada, jer je na Zapadu odigrao sličnu ulogu kao i Atanazije na Istoku, te mnogi crkveni povjesničari smatraju da je Hilarije najzaslužniji što je Zapad ostao pravovjeran i što se uspješno odupro arijanskoj herezi. Zbog svega toga Crkva je Hilarija 1851. godine proglasila i svojim naučiteljem, odavši mu i na taj način priznanje za čvrstoću i žar u obrani pravovjerja.