Budi dio naše mreže

Židovka, doktorica filozofije, koja je prešla na katoličanstvo i postala karmelićanka, osoba koja se u potpunosti predala Bogu. Suzaštitnica je Europe.

/ Marija Bačić

Danas se sjećamo svete karmelićanke Terezije Benedikte od Križa, rođena je kao Edith Stein, 12. listopada 1891. god. u Wrocławu (tada Breslau), kao  najmlađe, jedanaesto dijete židovske obitelji. Mučenica je koncentracijskih logora u Drugome svjetskome ratu. 

U ranoj je mladosti izgubila vjeru. Studirala je pedagogiju i filozofiju kod profesora Edmunda Husserlea, utemeljitelja fenomenologije. On ju je, uočivši njezine sposobnosti, uzeo za asistenticu. Sve više ju je mučila praznina koju je osjećala zbog gubitka vjere. U ratu ju je potreslo junačko držanje žene poginulog vojnika, što joj je otvorilo oči za Kristov križ. To se iskustvo okrunilo kada joj je 1921. u ruke dospjela autobiografija sv. Terezije Avilske.

Krštenje je primila 1922. godine. U liceju sestara dominikanki u Špejeru predavala je od 1923. do 1931. godine. Dvije godine kasnije pokušala je ući u karmel, ali su je odbili. Budući da je u Njemačkoj rastao val antisemitizma, svoje posljednje predavanje na Sveučilištu održala je 25. veljače 1933. To joj je pomoglo da ostvari svoj san o karmelu. U travnju sljedeće godine svečano je obukla karmelsko odijelo i postala s. Terezija Benedikta od Križa. Svečane je zavjete položila na Veliki petak četiri godine kasnije. Za nju se tajna života u Karmelu sastojala u tome da se čovjek s povjerenjem prepusti Božjem zahvatu ljubavi. U potpunoj se slobodi suobličiti Kristu i s njime iskusiti i dubinu radosti ali i tajnu patnje.

Zbog sigurnosnih razloga, sestre su je iz njemačkog karmela poslale u Nizozemsku. Sestra Terezija Benedikta od Križa pisala je razna djela; Iz života jedne židovske obitelji; Znanost križa, Studija o Ivanu od Križa. Bila je svjesna opasnosti, stoga su sva njezina djela o Križu proživljena. Spremno je rekla: Ave Crux, spes unica – Zdravo Križu, nado jedina!’

Kad je Gestapo došao po nju 2. kolovoza 1942. godine, zagrlila je svoju sestru Rozu, karmelsku trećoredicu, i rekla joj: ‘Hajdemo na žrtvu za naš narod!’ Svoj je život završila u plinskoj komori između 8. i 11. kolovoza 1942. godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je svetom 1998., a suzaštitnicom Europe 1999. godine. 

MOLITVA

Bože otaca naših, napuni nas mudrošću križa, kojom si čudesno obogatio svetu Tereziju Benediktu u času mučeništva, i po njenom zagovoru daj nam da uvijek tražimo Tebe, najveću Istinu, te da budemo do smrti vjerni vječnom savezu ljubavi, kojega je zapečatio tvoj Sin svojom krvlju za spas svih ljudi. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Sveta Terezijo Benedikta od Križa, moli za nas!

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja