Sveta Emerencijana, rimska mučenica, vršnjakinja i najbolja prijateljica svete Agneze, rođena je u 3. stoljeću u Rimu. Dok je još bila katekumen, poganski vojnici su je pronašli kako moli na Agnezinom grobu te je kamenovali do smrti. Tako je Emerencijana, umjesto vodom, krštena krvlju. Umjetnici je obično prikazuju s kamenjem i ljiljanima. Posvećene su joj mnoge župe, crkve, kapele i oltari diljem Italije.

Krčka biskupija danas osobito svečano slavi blagdan Zaruka Blažene Djevice Marije sa svetim Josipom. Taj događaj opisuju evanđelisti Matej i Luka. Od Marije i Josipa mogu i današnji zaručnici i supružnici naučiti kako očuvati obiteljsko gnijezdo u čistoći i ljudskom dostojanstvu. Spomen na zaruke Marije i Josipa mogu biti nadahnuće i za brak i za djevičanstvo.

Danas slavimo i sv. Ivana Milosrdnog. Rođen je u Cipru oko 550. godine. Oženio se i imao djecu, ali su mu zarana pomrli i žena i djeca. Ostavši samac, rasprodao je imanje i novac podijelio sirotinji. Nakon smrti patrijarha Teodora, aleksandrijski su ga kršćani 608. godine jednoglasno izabrali za svoga patrijarha. Ivan je odmah nakon toga dao popisati svu aleksandrijsku sirotinju, a bilo ih je oko 7500, i za njih se počeo očinski skrbiti. Po tom su ga i prozvali Milosrdni. Svetog je Ivana, osim milosrdnosti, resila i krepost praštanja. Odlučno se zauzimao za sluge koje su njihovi gospodari proganjali. Srijedom i petkom običavao je sjediti pred svojom crkvom, čitati Sveto pismo i biti na raspolaganju vjernicima koji su ga trebali. Nije dopustio da njegovi vjernici možda ne bi mogli doći do njega. Bio je svima dostupan. Riječju i djelom svjedočio je ljubav za one koji su mu povjereni.

Kad su Perzijanci navalili u Afriku, Ivan se sklonio na Cipar da izbjegne pokolj. Umro je 616. godine u rodnom mjestu na Cipru. Poslije je njegovo tijelo preneseno u Carigrad, a odatle ga je sultan poslao kao dar ugarsko-hrvatskom kralju Matijašu u Budim. Ivanovo se tijelo danas čuva u crkvi sv. Martina u Bratislavi.