Crkva se danas spominje sv. Leona, pape i crkvenoga naučitelja. To je prvi papa kojem je povijest dala naslov “Veliki”. Rođen je krajem 4. stoljeća u pokrajini Toskani, a školovan je u Rimu. Bio je odličan poznavalac rimske književnosti, govorništva i  teologije. Postao je papa 440. godine, naslijedivši Siksta III. u trenutku kad je Crkva bila razdirana – iznutra herezama, izvana navalama barbara. Postao je slavan po svom dramatičnom susretu s vođom Huna. Kad se vođa Huna Atila, poznat kao ‘bič Božji’, nalazio pred Rimom, spremajući se za napad, papa Leon Veliki izašao mu je u susret. Uspio ga je uvjeriti da odustane od pustošenja grada, podsjetivši ga i na srdžbu Božju koja će ga dohvatiti ako dirne u Vječni grad. Atila se sa svojim hordama povukao. Predaja kaže, a tako je i Raffaello naslikao na vatikanskim freskama, da je Atila iznad Leona vidio svete Petra i Pavla s isukanim vatrenim mačevima

Leon Veliki, na žalost, nije uspio odvratiti i vođu Vandala, Genezarika, od pljačke Rima 455. godine, ali je barem uspio spasiti ljudske živote i kuće od paljenja i razaranja. O životu ovog velikoga pape ne zna se mnogo, a njegovih 96 govora i blizu 200 očuvanih pisama svjedoče o ljudskoj toplini i osjećajnosti koje je uspio sačuvati, unatoč diplomatskom i velikosvećeničkom dostojanstvu. U teologiju je ušao svojom glasovitom Dogmatskom poslanicom Flavijanu u kojoj iznosi jasan nauk o hipostatskoj uniji. Kad je ta poslanica pročitana na Kalcedonskom saboru 451. godine, sudionici su bili uvjereni da je na Leonova usta progovorio Petar i da je nastala pod nadnaravnim nadahnućem. Preminuo je u Rimu na današnji dan, 10. studenoga 461. Pokopan je u predvorju crkve sv. Petra, a kosti u samu baziliku dao je prenijeti papa Sergije 688. godine. Papa Benedikt XIV. 1754. ga je proglasio crkvenim naučiteljem. Leon Veliki zaštitnik je grada Rima i glazbenika.