Bila je dijete siromašnih roditelja, pobožna pastirica, koja je čuvajući svoja stada imala mnogo vremena za molitvu i razmišljanje. Sveti German, biskup Auxerrea, već joj je kao djevojčici predvidio svetost. S 15 godina postala je redovnica. Stroga pokornica i isposnica, posjedovala je dar proroštva i ozdravljivanja, pomagala siromasima i nevoljnicima. U vrijeme nadiranja Atilinih hunskih četa, godine 451. godine, Parižani su panično željeli pobjeći u Orléans jer su smatrali da u tom gradu imaju veće izglede za opstanak. Genoveva je tvrdila da joj je Svevišnji objavio kako Pariz neće pasti i nagovorila ih da ostanu u Parizu. I zaista, Pariz je pošteđen, a Orléans je sravnjen pod naletom Atiline vojske. Prigodom franačke opsade Pariza, godine 464., probila se čamcem do Troyesa i dopremila žito u grad, a osvajači su zbog njezinog posredstva s građanima postupali izuzetno blago.

Kralj Klodvig uzeo ju je za svoju savjetnicu na dvoru i tamo se sprijateljila s njegovom suprugom, svetom Klotildom. I tako vidimo na počecima franačke Crkve ne samo svete biskupe već i dvije svete žene, koje su i u Crkvi i u državi vršile silan utjecaj.

Odana svojoj Crkvi i domovini, Geneviève je preminula u Parizu godine 512. te je pokopana u kraljevsku grobnicu. Pripisuju joj se mnoga čudesa, a oko njene osobe nastale su mnoge legende. Zazivaju je prigodom različitih nepogoda i katastrofa, kuge i groznice.  Zaštitnica je grada Pariza te mnogih učilišta, ustanova, župa i crkvi.

Izvor: zupajastrebarsko.hr