Budi dio naše mreže

Gospa Karmelska

Svetkovina se počela slaviti u redu Karmelićana u spomen na ukazanje Majke Božje svetom Šimunu Stocku u XIII. st., kada mu je dala škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umro, biti pošteđen muka u paklu.

Slavimo blagdan Gospe od brda Karmela. Ono se nalazi u Palestini, uz obalu Sredozemnoga mora, a na njemu je starozavjetni prorok Ilija vatreno branio vjeru Izraela. Prorok Izaija opisuje brdo Karmel kao ono na kojemu nam je Bog darovao divote. One zaista jesu blagoslov Božji, jer samo ime Karmel znači plodna vrtna zemlja. Što znači plodna zemlja u neplodnoj pustinji, znat će svatko tko je iskusio sušu, žeđ, glad i vrelinu dana bez imalo sjene u kojoj bi se zaklonio od sunca. Tamo postoji vrelo koje se zove „Ilijino vrelo”. Prema tradiciji, blizu toga vrela pustinjaci su krajem XII. stoljeća sagradili samo­stan i crkvu u čast Majci Božjoj i nazvaše se „Braća Gospe od Karmela”, što bi bio početak reda Karmelićana. Mariju su izabrali za svoju zaštit­nicu, majku i uzor duhovnoga života i posvuda širili pobožnost prema njoj.

Prema predaji, svetom Šimunu Stocku, karmelićanskom poglavaru iz XIII. stoljeća, ukazala se Majka Božja koja mu je tom prigodom dala škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu, trajan znak Božje nazočnosti i odanosti Kristu Isusu. Škapular je komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici a najpoznatiji je karmelski škapular, koji nose kao zalog posebne Marijine zaštite karmelićani i karmelićanke, ali i mnogi vjernici. Tumači Svetoga pisma misle da je Karmel slika nazočnosti pravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti njegove milosti, dakle slika Djevice Marije, osobe koja je sva pripadala Bogu. Ona je, osjenjena Duhom Svetim, postala mjesto osobite Božje prisutnosti koja se očitovala utjelovljenjem Sina Božjega. Stoga vjerni puk voli pobožnost prema Karmelskoj Gospi i rado nosi njezin škapular. Članovi karmelićanskog reda sami sebe nazivaju braćom i sestrama naše Gospe od gore Karmela i kao osobitu karizmu njeguju povezanost kontemplativne molitve i akcije. Karmelićani danas uspješno djeluju diljem kugle zemaljske i u hrvatskim krajevima

Karmel je i slika naročite Božje blizine, koju veliki mističar karmelske duhovnosti sv. Ivan od Križa ocrtava i u svome djelu Uspon na brdo Karmel. Za njega taj uspon u prvom redu znači oslobođenje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez žrtvovanja osjetnih stvari. Ne dolazi se do kontemplacije Boga ako srce nije što više očišćeno od svega onoga što nije Bog. Vjerni puk voli karmelsku duhovnost, o čemu svjedoči više od tisuću karmelskih bratovština uspostavljenih od 17. stoljeća. Blagdan Gospe Karmelske, koji se slavi 16. srpnja, odobrio je papa Benedikt XIII. 1726. god.

Posvetna molitva Gospi Karmelskoj

Blažena Djevice, Majko i Kraljice Karmela, posvećujem se tebi iz zahvalnosti i ljubavi; obećavam ti služiti u djetinjoj ljubavi i vjernosti. Po tvome uzoru hoću u vjeri i ljubavi slijediti tvoga Sina, Isusa Krista. Želim poput tebe molitvom, žrtvom i djelotvornom ljubavlju služiti Bogu i ljudima. Poslušaj, dobra Majko, moje obećanje i primi ga milostivo. Daj mi milost da pod tvojim okriljem ustrajem u vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi. Amen

Ključne riječi:
Gospa Karmelska

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja