Danas slavimo Gospu Fatimsku. Dok je Europom bjesnio Prvi svjetski rat, u malom portugalskom mjestu Fatimi na današnji se dan 1917. dogodilo čudo. Papa Benedikt XV. upravo je izdao pismo kojim se obratio Majci Božjoj da zaustavi ratne strahote te naložio vjernicima da po cijelom svijetu mole za mir. Crkva je u Portugalu osim toga bila u nezavidnoj situaciji, jer joj tadašnji vlastodršci baš i nisu bili naklonjeni. Tu na scenu stupaju troje djece: Lucija, Jacinta i Franjo. Oni su prethodnih godina već imali ukazanja anđela čuvara. Toga dana, 13. svibnja 1917., bila je nedjelja. Lucija je imala deset godina, Franjo devet a Jacinta osam. Poslije svete mise zaputili su se čuvati ovce u jednu dolinu. Nakon što su izmolili krunicu, iznad jednoga izvora ili česme ukazala im se divna Gospođa, svjetlija od sunca. Ona ih je zamolila da na to mjesto dolaze svakog trinaestog u mjesecu sve do listopada.

Pastiri su prvo ugledali dva svjetla, a zatim i samu Gospu. Lucija je kasnije ovako opisala viđenje: “Bila je to jedna Gospođa potpuno odjevena u bijelo, sjajnija od sunca, oko koje se širilo svjetlo sjajnije i blistavije od onog koje isijava kristalna posuda puna čiste vode obasjana zlatnim zrakama sunca. Njezino lice, neopisivo lijepo, nije bilo ni tužno ni veselo već ozbiljno. Ruke skupljene kao na molitvu, bile su nagnute i okrenute prema gore. Na desnoj ruci visjela joj je krunica.” Gospa je s djecom stupila u razgovor, rekavši im da se ne boje. Zatim ih je Gospa obasjala divnim svjetlom, koje je prodrlo do najskrovitijih dijelova njihova bića, te su mogli vidjeti sebe u Bogu. Gospa ih je na to potakla da mole krunicu za kraj rata i mir u svijetu. Gospa je nadalje zahtjevala pokoru, te neprestanu molitvu, posebno krunice. Djeci je poručila da će joj se Franjo i Jacinta uskoro pridružiti u nebu, a da će Lucija dugo živjeti.

U srpnju su pastiri su imali viđenje pakla koji im je pokazala Gospa, ali su dobili i upozorenje da će, ako se u svijetu ne prestane s vrijeđanjem Boga, doći do još strašnijeg rata. Gospa je tom prilikom govorila i o obraćenju Rusije. Upozorila je i na silne patnje koje čekaju Svetog Oca i ljude dobre volje. No naglasila je da će na koncu Rusija biti posvećena njezinu Prečistom Srcu i da će se obratiti. To je ukratko sadržaj prve dvije fatimske tajne. Toga je dana Gospa djecu naučila molitvu koja će se od tada moliti poslije svake desetice krunice (“O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe…”). Treća tajna ostala je nepoznata sve do 2000. godine, kada ju je Sveta Stolica konačno objavila. Po objavi treće tajne, odmah je stiglo i objašnjenje od Josepha Ratzingera, tada prefekta Kongregacije za nauk vjere, da se tajna odnosi na događaje koji su se već zbili (prije svega na teške progone kršćana u XX. stoljeću, ali i na atentat na papu Ivana Pavla II.). Gospa je pri svom posljednjem ukazanju 13. listopada objavila svoje ime – Gospa od svete krunice. Upravo 13. svibnja 1981. godine, na dan početka fatimskih ukazanja, pokušan je atentat na papu Wojtylu. Sam papa smatrao je da svoj život duguje Gospi Fatimskoj. U njezinu krunu dao je ugraditi metak kojim je bio pogođen.