Na današnji je dan 1960. godine u svom rodnom Krašiću umro zagrebački nadbiskup i kardinal, blaženi Alojzije Stepinac. Rođen je 8. svibnja 1898. godine. Nakon završene sjemenišne gimnazije kratko je pohađao Agronomski fakultet u Zagrebu jer se želio posvetiti gospodarstvu na očevu imanju. Doskora je od toga odustao, a bio ga je zahvatio i Prvi svjetski rat.

Uvidio je da je njegov životni poziv svećeništvo, pa je u Rimu nastavio studij filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen 26. listopada 1930. godine, a četiri godine potom izabran za biskupa nasljednika tadašnjem nadbiskupu Antunu Baueru. Nakon Bauerove smrti 1937. godine, Stepinac je postao zagrebački nadbiskup.

U teška predratna vremena osjećao je potrebu za materijalnom i duhovnom izgradnjom svoje nadbiskupije. Utemeljio je Caritas i brojne nove župe u Zagrebu. Skrbio se za svećenike, tražeći od njih gotovo svetački život, u kojem se i sam izgrađivao. Njegove su propovijedi i okružnice bile nedvojbeno na strani življenog Evanđelja. Na ‘prežalosnom procesu’ osuđen je na 16 godina zatvora s prisilnim radom te je zatvoren u Lepoglavi. Posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru u župnom dvoru u Krašiću. U znak priznanja njegova mučeništva, papa ga je 11. siječnja 1953. godine imenovao kardinalom.

Umro je 10. veljače 1960. godine. Njegov grob u zagrebačkoj katedrali uvijek je privlačio vjerni puk, koji se ni u teško komunističko vrijeme nije sustezao na taj dan ispuniti prvostolnicu na misi zadušnici za svoga kardinala-mučenika. Stepinca je blaženim proglasio sv. Ivan Pavao II. i to 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, tijekom svoga drugog pohoda Hrvatskoj.