Današnja svetkovina Navještenja Gospodinova ove se godine iznimno slavi na ovaj dan, s obzirom da u redu liturgijskih slavlja najvišu prednost uvijek imaju dani Velikoga tjedna i vazmene osmine.

Svetkovinu Navještenja Gospodinova slavimo devet mjeseci prije proslave svetkovine Isusova rođenja, Božića. U središtu današnje svetkovine je navještaj anđela Gabrijela Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega, Isusa. U tom času, Marijinim pristankom, začet je Sin Božji po Duhu Svetome. Marija je toga dana začela Isusa, a Isus je začet – stoga ova svetkovina ima i marijanski i kristološki značaj, te ima i dva naziva – Navještenje Gospodinovo, kada se odnosi na Krista, ili Blagovijest, kada se odnosi na Mariju.

S ovom svetkovinom povezana je i praksa po kojoj katolički vjernici tri puta dnevno, ujutro, u podne i navečer, na znak zvona mole molitvu Anđeoskog pozdravljenja ili Anđeo Gospodnji, koja donosi sadržaj i događaje upravo današnje svetkovine. Liturgija današnje svetkovine u središte stavlja Isusa kao utjelovljenog Sina Božjega i Mesiju iz loze Davidove. Naglašeno je da se to utjelovljenje događa na izričit Marijin pristanak.

Danas se na misi kod Vjerovanja, na riječi “I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice i postao čovjekom”, poklekne na jedno koljeno, i time i tjelesnim pokretom očituje vjera u utjelovljenje Sina Božjega kao središnje otajstvo naše vjere. Na današnji se dan ispunilo ono što su u davnini navijestili proroci: “Zato, sam će vam Gospodin dati znak: Evo, Djevica će začeti i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel, s nama Bog!”

Ovo otajstvo vjere teologija naziva “utjelovljenjem” Sina Božjega od Djevice Marije. Ono je u središtu kršćanstva kao objavljene religije. Dok u Vjerovanju ispovijedamo: “Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa i utjelovio se po Duhu Svetom od Djevice Marije i postao čovjekom!”, mi iznova prihvaćamo to otajstvo.