Utorkom u 13:15 na Hrvatskome katoličkom radiju emitira se emisija „S pravom o pravu – informacije o pravnim temama“ pravnice Marte Šimrak Lukavski. U emisiji se govori o različitim pravnim temama iz područja građanskog prava koje slušateljima olakšavaju snalaženje u životnim poteškoćama.
Dok većina nas blagdan provodi s obitelji, netko u tom trenutku dežura u bolnici, netko vozi autobus, a netko stoji za blagajnom. Za njih blagdan nije slobodan dan, nego radni.
Jesu li za taj rad plaćeni više nego inače?
Da bismo znali na koje dane radnicima pripada veća plaća, najprije moramo znati koji su to dani. Blagdane i neradne dane propisuje Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, a u studenome imamo dva takva dana: 1. studenoga, blagdan Svih svetih i 18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Tko radi na te dane, ima pravo na veću plaću, a koliko točno, ovisi o nekoliko stvari.
Prema članku 94. Zakona o radu, radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom. To pravo pripada radniku izravno po zakonu, bez obzira na to piše li o tome nešto u njegovu ugovoru o radu.
No, tu dolazimo do važne razlike koju mnogi ne znaju. Za rad nedjeljom zakon izričito propisuje da povećanje plaće ne može biti manje od 50 posto za svaki sat rada. Za rad blagdanom zakon jamči pravo na povećanu plaću, ali ne određuje postotak. Visinu povećanja određuje kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.
A što ako nigdje nije određeno koliko iznosi povećanje?
Radnik ni tada ne gubi svoje pravo. Ima pravo na primjereno povećanje plaće, a to je ono povećanje koje se kod tog poslodavca redovito isplaćuje za takav rad. Ako se ni to ne može utvrditi, o iznosu u sporu odlučuje sud.
Uzmimo primjer koji je ove godine stvaran. Blagdan Svih svetih ove godine pao je u nedjelju. Zamislimo radnika čija je satnica 10 eura i koji toga dana radi osam sati. Pravilnik o radu kod njegova poslodavca za rad blagdanom propisuje povećanje od 30 posto, a za rad nedjeljom Zakon o radu jamči najmanje 50 posto. Hoće li dobiti oba dodatka, ukupno 80 posto? Neće. Ako kolektivnim ugovorom nije drukčije uređeno, radnik ostvaruje samo ono povećanje koje je za njega povoljnije, odnosno u ovom slučaju 50 posto za rad nedjeljom. Umjesto uobičajenih 80 eura za tih osam sati, primit će 120 eura. A 18. studenoga, koji ove godine pada u srijedu, isti radnik ostvaruje povećanje za rad blagdanom propisano pravilnikom, dakle 30 posto.
A što s radnicima koji na blagdan ne rade?
I oni imaju svoja prava. Prema Zakonu o blagdanima, za dane blagdana i neradne dane radnik ima pravo na naknadu plaće i to za one dane kada bi po svom rasporedu inače radio. To znači da mu se plaća ne smanjuje zato što taj dan nije radio.
Osim toga, blagdani se u pravilu ne uračunavaju u godišnji odmor. Ako ste, primjerice, na godišnjem odmoru u tjednu u kojem je 18. studenoga, taj vam se dan ne broji kao dan godišnjeg odmora.
Iz svega rečenoga vidi se da odgovor na pitanje koliko vrijedi rad na blagdan ne nalazimo samo u zakonu. Zato je dobro pogledati ugovor o radu, pravilnik o radu ili kolektivni ugovor koji se na vas primjenjuje i provjeriti koliko iznosi povećanje plaće za rad blagdanom. Ako niste sigurni ostvarujete li sva svoja prava, savjet možete potražiti u pravnoj službi svog poslodavca, kod sindikata ili kod odvjetnika.
Neka nam ovi studeni blagdani budu prilika za odmor i molitvu, a onima koji tada rade za opće dobro, neka njihov trud bude i pravedno plaćen.